Rješavanje pitanja odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj je od najvišeg je ekološkog, političkog i društvenog značaja za građane, poručeno je sa okruglog stola o ovom problemu koji se održava u Banjaluci u organizaciji ANURS-a.
Neđo Đurić iz Odjeljenja prirodno-matematičkih i tehničkih nauka ANURS-a rekao je novinarima da je Trgovska gora kao odlagalište nuklearnog otpada jedna od najlošijih i najnepovoljnijih lokacija za Srpsku i BiH, što su pokazala i istraživanja Ekspertskog tima Savjeta ministara.
"Rješavanje tog problema nije samo pitanje za sadašnju, već i za buduće naše generacije, s obzirom na to da je potreban period od 300 godina za potpuno razlaganje ove vrste otpada", rekao je Đurić i dodao da bi negativnim posljedicama na tom planu u dugom periodu moglo biti pogođeno više desetina hiljada ljudi.
On je naveo da izbor ove lokacije daleko više negativno utiče na prostor Srpske i BiH, nego na teritoriju Hrvatske.
"Prema međunarodnim konvencijama i zakonima struke, lokacija koju je izabrala Hrvatska nipošto ne odgovara u smislu skladištenja radioaktivnog otpada. Zbog toga je potrebno veće političko angažovanje i uključivanje institucija BiH da se ovo pitanje riješi. Ukoliko se na tom planu ne uspije, onda u tome moraju pomoći eksperti i pravnici koji će, po osnovu istraživanja, moći da vode međunarodni spor ako se ovaj problem ne riješi politički", ocijenio je Đurić.
Predsjedavajući Ekspertskog tima Savjeta ministara za Trgovsku goru Emir Dizdarević naveo je da je na Trgovskoj gori završeno deminiranje, te da hrvatska strana sada želi da vrši geološka istraživanja.
"Bitno je da sa naše strane struka kaže šta u tom pogledu treba uraditi", rekao je Dizdarević i dodao da BiH uvijek mora biti spremna kada je riječ o konkretnim zahtjevima.
Akademik Vitomir Popović rekao je da postoji više pristupa rješavanju ovog problema, ali da je cilj zaštita interesa BiH, Srpske, opština uz granicu sa Hrvatskom i mnogo šireg prostora.
On je napomenuo da je na ovom planu najvažniji rad Ekspertskog tima, ali da postoje problemi u smislu činjenice da znatan broj institucija BiH ne radi iako Hrvati nastavljaju sa radom na odlagalištu.
"Dakle, ne možemo ništa na ovom složenom planu uraditi bez zvanične vlasti i potrebna nam je saradnja Savjeta ministara i drugih institucija koje se bave spoljnom politikom. Potrebno je da naša politika kaže `stop`, a jedna od mogućih varijanti je da se, recimo, kaže Hrvatskoj da će BiH sutra iznad Dubrovnika napraviti odlagalište nuklearnog otpada", kaže Popović, koji je i član Pravnog tima Savjeta ministara za Trgovsku goru.
On je upozorio da zbog najava odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori ljudi iseljavaju i da su čak ugroženi Prijedor i Banjaluka.
Popović je dodao da su prijedlozi pojedinih stručnjaka da BiH izdvoji novac da Hrvatska izgradi odlagalište na drugoj lokaciji političko pitanje.
U radu okruglog stola učestvuju članovi Ekspertskog i Pravnog tima, koje je 2020. godine imenovao Savjet ministara, a biće izloženo 10 radova iz različitih oblasti koji se direktno odnose na pitanja u vezi sa ovim odlagalištem.
Okruglom stolu, između ostalih, prisustvuju predsjednik ANURS-a Rajko Kuzmanović i ministar zdravlja i socijalne zaštite Srpske Alen Šeranić.
(SRNA)