Nakon skoro tri decenije od završetka rata zaostale mine i dalje prijete kako po građane tako i po deminere. Statistike pokazuju da je u poslijeratnom periodu od mina i ostalih eksplozivnih sredstava život izgubilo 620 ljudi, od čega 53 deminera.
Svjetlana Luledžija, portparol Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), izjavila je za Mondo da se u Republici Srpskoj 182,20 kvadratnih kilometara površine nalazi pod minama, Federaciji BiH 727,28 i Brčkom 12,90 kvadratnih kilometara.
"Najugroženije opštine su Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavodovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik, Iliojaš i Konjic", istakla je Luledžija.
Direktor Centra za uklanjanje mina u BiH Saša Obradović rekao je da je u proteklom periodu na upotrebu građanima vraćeno 3.300 kilometara kvadratnih površine koja je bila pod minama i da bi do 2027. godine trebalo očistiti više od900 kilometara kvadratnih sumnjive površine.
"Zahvaljujući obilježavanju i programu edukacije, broj nesreća je drastično smanjen. Međutim nesreće se i dalje dešavaju, te su tokom 2021. godine tri osobe smrtno stradale (jedno dijete) i jedan deminer povrijeđen", pojasnio je on.
Trenutna minska situacija
Najviše mina u šumama
Dragan Kos, pomoćnik direktora Civilne zaštite Republike Srpske za deminiranje, izjavio je da čišćenje zaostalih mina dodatno otežavanepristupačni teren, jer je veliki dio prekriven gustom šumom.
U Republici Srpskoj, kako navodi, najveća mininirana površina je upravo pod šumom - 67 odsto.
"Zbog nepristupačnog terena i nemogućnosti postavljanja mašina proces deminiranja je dodatno usporen, pa koristimo obučene pse za pronalazak mina i drugih eksplozivnih sredstava", istakao je Kos.
On je potvrdio da su Doboj i Teslić minski najzagađenije lokalne zajednice u Srpskoj.
"Imamo sumnju u velike količine municije u opštini Trnovo i Pale. Ove godine planiramo deminiranje u Istočnoj Ilidži", rekao je Kos za RTRS.
Stevan Perišić, predsjednik Sindikata civilne zaštite i deminera istakao je da demineri rizikuju vlastiti život da bi spasili tuđe živote.
"Pred nama je zadatak da u narednih pet do deset godina obezbijedimo da prostor Republike Srpske i Federacije BiH bude bez mina i siguran za sve ativnosti njenih građana", rekao je Perišić.
Mine u BiH, i nakon 27 godina od završetka ratnih dejstava, predstavljaju opasnost za stanovništvo i uzrok su blokiranja korištenja brojnih resursa, a trenutna veličinasumnjive opasne površine iznosi 922,37 kilometara kvadratnih ili 1,8 odsto od ukupne površine.
Prema analizama, BiH je jedna od minski najugroženijih u Evropi i u svijetu, sa preko 500.000 ugroženih građana. Nakon rata, stradalo je 1.770 osoba, od čega 620 smrtno. Od ovog broja 134 su deminera (53 smrtno). Do danas je pronađeno 80.000 mina i 65 eksplozivnih sredstava zaostalih nakon rata, podaci su BHMAC-a.
BITNA EDUKACIJA DJECE
U cilju podizanja svijesti o opasnosti od mina, BHMAC u saradnji sa partnerskim organizacijama, provodi program upozoravanja na opasnost od mina. Ove aktivnosti uključuju edukaciju, informisanje putem medija ili direktni kontakt sa rizičnim ciljnim grupama.
Posebna pažnja je posvećena edukaciji djece kroz vannastavne aktivnosti, ali i kroz predavanja u školama koje se nalaze u minski ugroženim opštinama/gradovima.
"Ovakav vid edukacije za djecu je vrlo značajan, jer većina djece školske dobi nikada nisu vidjeli i ne znaju kako izgledaju mine, te će na ovaj način naučiti da su mine opasne, da se ne smiju dirati, dok će istovremeno usvojiti ispravan način reagovanja u opasnim situacijama", istakli su iz BHMAC-a.
Ova organizacija podsjeća da postoji mobilna aplikaciju sa minskim sumnjivim površinama. Aplikacija za Android i Apple uređaje je namijenjena svima, posebno ljudima koji borave u prirodi, a ima opciju da prati kretanje osobe na čijem telefonu je instalirana i obavještava korisnika o blizini minskih polja.