U Republici Srpskoj od početka godine nije zabilježen nijedan slučaj obolijevanja od hepatitisa A, saopšteno je iz Instituta za javno zdravstvo RS.
Nina Rodić Vukmir, načelnica službe za epidemiologiju u Institutu kaže da je hepatitis A, poznat i kao “bolest prljavih ruku”, te da do infekcije dolazi konzumiranjem hrane ili vode kontaminirane ovim virusom.
Zato, kako je istakla, rizik zaraze virusom hepatitisa A najviše zavisi od higijenskih i sanitarnih uslova života. Najčešći je kod djece i mladih osoba.
"Ljudi se s njim najčešće susreću prilikom putovanja u strane zemlje. Konzumacija školjki iz vode zagađene kanalizacijom čest je način zaraze, ali i konzumiranjem zamrznutog voća i povrća. U zemljama u razvoju sa vrlo lošim sanitarnim uslovima, epidemije ove bolesti nisu uobičajene. Inkubacija može da traje između 10 i 50 dana, a prosječno 28 dana. Osoba je najviše zarazna nedjelju dana prije pojave simptoma i tokom prve nedjelje trajanja simptoma", objasnila je Rodić Vukmir.
Vukmirova navodi da simptomi mogu varirati od blagih do ozbiljnih i mogu uključivati visoku temperaturu, gubitak apetita, proljev, mučninu, tupe bolove u stomaku, tamnu boju mokraće, svijetlu stolicu i žuticu. Кod djece može biti izražen proliv, a u nekim slučajevima izraženi su kašalj, kijavica i bol u grlu. Često je izražen i svrab kože.
"Simptome nemaju svi zaraženi, a češće se javljaju kod odraslih nego kod djece. Većina oboljelih od hepatitisa A klinički i biohemijski ozdravi u roku od četiri do osam nedelja, s tim da se većina pacijenata oporavi za šest mjeseci bez ikakvih posljedica", istakla je Rodić Vukmir.
Iz Instituta naglašavaju da ne postoji posebno liječenje hepatitisa A. Mirovanje tokom jedne do četiri nedjelje poslije postavljene dijagnoze i jetrena dijetalna ishrana su standard u terapijskom pristupu. Postoji vakcina za hepatitis A koje se preporučuje ako putujete u zemlje u kojima je rizik od infekcije hepatitisom A povećan.
"Rizik od izlaganja virusu može se smanjiti primjenom pravilnih higijenskih navika, osiguravanjem zdravstveno ispravnih uslova i izbjegavanjem konzumiranja sirovog voća i povrća, kao i vode i leda iz potencijalno nesigurnih izvora", zaključila je Rodić Vukmir.
Podsjećamo, u Zagrebu je ovom zaraznom bolešću zaraženo 57 srednjoškolaca, zbog čega se ovaj grad suočava sa manjom epidemijom.
(Mondo)