Samo po osnovu prirodnog priraštaja u posljednje tri godine Republika Srpska ostala je bez 22.956 stanovnika i u ovom trenutku nema opštine, grada ili regije u Republici Srpskoj u kojoj ima više rođenih nego umrlih.
Ako bi se ovim tempom nastavilo, što je izvjesno, prosta matematika govori da će, najdalje za 50 godina Srpska biti pusta.
U ovom trenutku među najugroženijim su male lokalne zajednice u kojima se plač djeteta gotovo i ne čuje.
Recimo, u opštini Pelagićevo u posljednje dvije godine rođeno jepo jedno dijete, a umiralo više od 70 stanovnika, a slična situacija je i u Donjem Žabaru, Kalinoviku, Novom Goraždu, Istočnom Drvaru, Kupresu itd.
Za demografe i stručnjake ovo je normalno jer, kako kažu, najveći broj stanovnika Srpske je oko 60 godina i gotovo je sigurno, broj umrlih u nekom doglednom periodu biće i veći, ali naglašavaju da je ključno održati rađanje na ovom nivou jer ni tu procjene nisu optimistične.
U 2019. godini u Republici Srpskoj rođeno je 9.274 djece, a umro 15.081 stanovnik, u 2020. situacija je bila još gora jer je rođeno ukupno 9.161 dijete, a umrla su 16.582 stanovnika, dok je u 2021. godini rođeno 9.274 djece, a umrlo čak 19.002 ljudi.
"Nama natalitet ne predstavlja toliku prijetnju koliko mortalitet, jer ako pogledamo starosnu strukturu, nama je najbrojniji kontingent stanovništva 60, 65 ili 70 godina i to su generacije rođene nakon Drugog svjetskog rata", rekao je Aleksandar Majić sa Katedre za društvenu geografiju i demografiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci.
On kaže da, ukoliko se ne može uticati na mortalitet, može na rađanje, ali da ni tu ne treba biti optimista, već realan, i cilj treba da bude da godišnje ostane oko 9.000 rođene djece u Republici Srpskoj.
"To će biti teško, sve manje je reproduktivnih žena i onih kojih rađaju. Primarni cilj treba biti, ne povećanje, već zadržavanje rađanja, ali i to će biti teško", naglasio je Majić, naglašavajući da je isto stanje i regionu, Bugarskoj i istočnoj Evropi.
Kada je riječ o rađanju i umiranju, slična je situacija i u razvijenim zemljama, međutim one prilivom stanovništva kompenzuju negativan prirodni priraštaj, na šta BiH ne može računati.
I Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske, kaže da je demografska slika u Srpskoj sumorna, posebno u manjim lokalnim zajednicama, odakle ljudi odlaze u veće centre, što će dovesti do toga da će se dugoročno najveći broj tih lokalnih zajednica ugasiti.
"Spas je učiniti te lokalne zajednice finansijski stabilnim i formirati fond za nerazvijene i izrazito nerazvijene lokalne zajedniceda se finansijski stabilizuju. Teško ćemo spriječiti negativne demografske trendove, ali ih možemo usporiti i jačati kako bismo čekali novi val dolaska u njih ili razvoj privrednih subjekata u tim lokalnim zajednicama. Lokalne zajednice nemaju snagu. Svi mi imamo neke svoje mjere, ali one su kratkoročne i slabi su im efekti, međutim one moraju da postoje", rekao je Ćosić.
(Nezavisne/MONDO)