Društvo

Stanivuković: Besplatna legalizacija za sve objekte građene do 2003. godine

Autor Nikolina Damjanić

Potpuno besplatna legalizacija i bez papirologije biće za sva domaćinstva građena u periodu rata i post ratnom periodu do 2003. godine, poručio je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

Izvor: Gradska uprava/ Aleksandar Čavić

Kako je rekao Zakon koji je trenutno na snazi predviđa da se svi objekti koji su građeni do 1980. godine smatraju legalnim.

“Mi želimo da tu granicu pomjerimo na 2003. kao godinu iz koje Gradska uprava posjeduje avionski snimak, kako bismo riješili problem nelegalnih objekata na području grada, koji su izgrađeni u periodu proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata i post ratnom periodu”, rekao je gradonačelnika.

On je istakao da će se uputiti i inicijativa da naknada za uređenje građevinskog zemljišta bude besplatna, što će za 70 odsto smanjiti cijenu građevinske dozvole.

“Imajući u vidu da se u Gradskoj upravi vodi preko 10.000 upravnih postupaka legalizacije bespravno izgrađenih objekata, izmjenom ovog zakona nekoliko hiljada trenutno aktivnih zahtjeva bi se moglo rješavati kroz postupak izdavanja rješenja o legalnosti. Tako će Banjaluka postati prvi grad u regionu koji se odlučio na ovaj korak”, zaključio je Stanivuković.

Izvor: Slaven Petković, mondo.ba

Naime, na jučerašenjem sastanku sa Vladom Republike Srpske Grad Banjaluka je izašao sa inicijativom za izmjenu Zakona o legalizaciji. Izmjena bi podrazumijevala izmjenu člana 8 Zakona o legalizaciji u vezi sa bespravno izgrađenim obejktima na način da se definiše da se svi individualni stambeni i stambeno – poslovni objekti bruto građevinske površine do 400 m2, osim složenih objekata u smislu Zakona o uređenju prostora i građenju, izgrađeni do 2003. godine smatraju legalno izgrađenim.

Iz Odjeljenja za prostorno uređenje poručuju da osim što bi se probudio interes kod građana koji do sada nisu pristupali postupku legalizacije, a čiji su objekti građeni do 2003. godine, da podnesu zahtjeve i na taj način ozakone svoju imovinu.

Efekti bi bili višesturki, od ozakonjenja velikog broja objekata, rješavanja problema nelegalnih objekata za veliki broj građana, te i za rasterećenje postupajućih organa odnosno smanjenje broja nagomilanih predmeta.

Kako je pojašnjeno iz Odjeljenja u velikom broju slučajeva stranke nisu u mogućnosti da postupak legalizacije dovedu do kraja zbog raznih okolnosti, a prvenstveno problema neriješenih imovinsko – pravnih odnosa kao i finansijskih razloga, pa bi navedena izmjena pojednostavila postupak izdavanja rješenja o legalnosti za veći broj objekata.

“Troškovi postupka legalizacije pored naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i rente podrazumijevaju i troškove prikupljanja potrebne dokumentacije, izrade projekta, pretvaranja zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko, rješevanja imovinsko – pravnih odnosa i sl, a što za veliki broj građana predstavlja znatan finansijski izdatak, koji bi ovom izmjenom bio znatno smanjen”, pojasnili su iz Odjeljenja.