Ombudsman za djecu Republike Srpske Gordana Rajić rekla je danas u Banjaluci da je prepreka da se poveća broj usvojene djece dobna granica, koja je sada pet godina, te najavila izmjenu Porodičnog zakona u tom pravcu, ističući da će ova granica biti povećana na 10 godina.
Ona je rekla da, prema podacima resornog ministarstva, godišnje u Republici Srpskoj bude usvojeno tek dvoje do četvoro djece.
Rajićeva je novinarima pred početak okruglog stola "Zaštita prava djeteta u alternativnoj brizi" istakla da je hraniteljstvo jedan od najadekvatnijih vidova zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja.
Ona je istakla da hraniteljstvo djetetu omogućava da odrasta u porodičnom okruženju koje će znatno uticati na razvoj njegovih sposobnosti i kompetencija za samostalan život.
Rajićeva je rekla da se Ombudsman za djecu unazad nekoliko godina bavio problematikom djece bez roditeljskog staranja, s obzirom na to da ova djeca i po Ustavu uživaju posebnu zaštitu.
"Znamo da dijete ima pravo na život u porodici, ali u slučaju kada to nije moguće neophodno je da mu se obezbijedi adekvatan alternativni smještaj. Prilikom donošenja odluke o izboru alternativnog smještaja, prvi korak čini Centar za socijalni rad i bitno je da oni preduzmu sve mjere kako bi interes djeteta bio i ostvaren", kaže Rajićeva.
Ona je istakla da je jako bitno da kada se dijete jednom smjesti u ustanovu zbrinjavanja, prati kakav je dalji njegov položaj.
"Nažalost, u najvećem broju slučajeva kada dijete jednom bude smješteno u ustanovu ono tu ostaje godinama", ističe Rajićeva.
Rajićeva dodaje da centri za socijalni rad najčešće ne preispituju tu odluku, iako bi ona trebala da bude privremenog karaktera.
"Za vrijeme tog alternativnog smještaja treba da se radi na povratku djeteta u biološku porodicu ili na traženju nekog drugog oblika zbrinjavanja. Najpoželjniji oblik alternativnog zbrinjavanja je hraniteljstvo, a posebno specijalizovano, kojeg mi, nažalost, imamo u jako malom broju", kaže Rajićeva.
Ona je rekla da je potrebno raditi na promociji hraniteljstva, te obezbijediti određene beneficije hraniteljima, kako bi se što više podigla svijest za najadekvatniji alternativni oblik za djecu bez roditeljskog staranja.
Rajićeva je rekla da su kroz razgovor sa djecom u alternativnoj brizi došli do saznanja da su u principu djeca zadovoljna alternativnom brigom, ali da je najveći problem komunikacija sa staraocima.
Ona je istakla da je jako bitno da djeca koja su smještena u ustanovu alternativnog zbrinjavanja imaju izrađen individualni plan i program brige.
Osvrćući se na usvajanje djece i dobnu granicu, koja je prepreka da se poveća broj usvajanja djece, Rajićeva je najavila izmjenu Porodičnog zakona u tom pravcu, ističući da će dobna granica sa pet biti povećana na 10 godina.
Ona je rekla da se, prema podacima resornog ministarstva, godišnje u Srpskoj usvoje dva do četiri djeteta.
Psiholog Centra za socijalni rad Prijedor Zora Marjanović Marić rekla je da je 18 djece u hraniteljskim porodicama, dok je 15 djece koja su smještena u Domu za djecu bez roditeljskog staranja "Rada Vranješević" u Banjaluci.
Ona je istakla da je vrlo važno pronaći najadekvatniji oblik smještaja za djecu bez roditeljskog staranja.
"Hraniteljstvo je oblik koji se favorizuje, ali uvijek imamo manjak hraniteljskih porodica", rekla je Marićeva.
Ona je rekla da ljudi često imaju nedoumicu šta ako se emotivno vežu za tu djecu, kako će podnijeti ukoliko se od njih razdvoje, podsjetivši da je hraniteljstvo privremeni oblik zbrinjavanja.
"Smatramo da je nedostatak informisanosti razlog zašto ljudi nisu više uključeni i zašto se više ne prijavljuju", rekla je Marićeva.
Govoreći o usvajanju djece, Marićeva je navela da su propisi ti koji ograničavaju proces usvajanja, ističući da su najčešće te prepreke na strani djeteta.
"Za potpuno usvojenje je dobna granica pet godina. Poslije toga nije više moguće zasnovati potpuno usvojenje, ali isto tako često prepreku predstavlja činjenica da ukoliko roditelj ne da svoju saglasnost, nije moguće zasnovati potpuno usvojenje", rekla je Marićeva.
Ona kaže da su teško ostvarljivi svi potrebni uslovi, te da su zbog toga usvojenja i rijetka i teško ostvarljiva.
"Ima ih, ali ne onoliko koliko bi to bilo potrebno i poželjno", kaže Marićeva i dodaje da su u Centru za socijalni rad u Prijedoru u posljednjih pet godina imali svega dva usvojenja.
Okrugli sto na temu "Zaštita prava djeteta u alternativnoj brizi" organizovao je Ombudsman za djecu Republike Srpske povodom obilježavanja Nedjelje djeteta, a na njemu će biti prezentovani rezultati istraživanja Posebnog izvještaja o pravu djeteta koje se nalazi u stanju socijalne potrebe na smještaj u ustanovu.
(Srna)