Skupština grada usvojila je Nacrt Strategije demografskog razvoja Banjaluke za period do 2030. godine, u kojoj su demografi upozorili da će se broj stanovnika u najvećem gradu RS drastično smanjiti i predložili rješenja koja mogu pomoći da se to ne dogodi.
Banjaluka će se neizbježno do 2040. godine suočiti sa daljim padom broja stanovnika, a ukupna brojnost ljudi u gradu na Vrbasu za 17 godina mogla bi se kretati između 168 u najgorem i 176 hiljada u najboljem slučaju, navedeno je između ostalog u dokumentu "Strategija demografskog razvoja grada od 2023. do 2030. godine".
Rezultati projekcije stanovništva bazirani su na podacima iz popisa stanovništva u BiH 2013. godine kada je u Banjaluci živjelo nešto više od 180 hiljada ljudi.
Prema procjenama Zavoda za statistiku RS, Banjaluka je sredinom 2021.godine imala 185.000 stanovnika, a možemo pretpostaviti da je ta brojka slična i ovom momentu.
Očekivana procjena autora strategije pokazuje da će na kraju perioda koji strategija obuhvata, 2030. godine, grad imati isti broj stanovnika kao tokom popisa 2013. godine, a da će 2040. godine ta brojka pasti na oko 173.000, desetak hiljada manje nego sad.
Autori Strategije predvidjeli su tri varijante mogućeg demografskog razvoja zasnovane na starosno-polnom sastavu stanovništva i definisanim pretpostavkama o kretanju rađanja, umiranja i migracija. Nedostatak podataka i nekonzistentnost vremenskih serija otežali su posao izrade strategije.
Demografi su hipotezu o fertilitetu (plodnosti - broju rađanja) prikazali u tri varijante kako bi bio obuhvaćen najvjerovatniji opseg kretanja nivoa rađanja, a raspon mogućeg kretanja do kraja projekcionog perioda (2040.) kreće se od 1,19 do 1,94 djece po jednoj ženi, dok je najvjerovatnija (prognostička) vrijednost 1,67.
Polazna vrijednost svake od ove tri varijante jeste vrijednost stopa ukupnog fertiliteta u 2020. godini (1,55).
"Postavljene hipoteze se mogu tumačiti kao kretanje od najnižih zabilježenih vrijednosti (niska varijanta), preko nastavka (sadašnjeg) trenda (srednja varijanta), do punog ostvarenja ciljeva postuliranih ovom strategijom, uz rast stope oko 15 odsto (visoka varijanta)", navode demografi.
Hipoteza o mortalitetu (smrtnosti) je definisana na osnovu ocijenjenih vrijednosti očekivanog trajanja života na rođenju (OTŽ) za muškarce i za žene, za koje su dostupne vrijednosti za Republiku Srpsku.
Navodi se da stanovništvo Banjaluke, očigledno, pokazuje vrijednosti očekivanog trajanja života slične onima u velikim urbanim centrima u Srbiji, npr. kao Beograd, Novi Sad i Niš.
"Ipak, očekivano povećanje životnog vijeka u narednim godinama je veoma skromno i iznosi svega 0,9 godina za oba pola", navedeno je u dokumentu.
Autori Strategije demografskog razvoja Banjaluke navode da su podaci o migracijama najoskudniji, pa je njihova procjena bila najzahtjevnija.
"U svakom slučaju, očekuje se da će Banjaluka tokom čitavog perioda projekcije bilježiti ukupan pozitivan migracioni saldo, na osnovu kojeg bi se do 2040. godine moglo doseliti dodatnih 4.135 stanovnika", piše u analizi demografa, ali da to ne mijenja negativnu prognozu.
Demografi navode da čak i u uslovima povoljnog razvoja migracija, predviđeni efekti negativnih trendova značajno prevazilaze pozitivne i rezultovaće daljim smanjenjem broja stanovnika.
"Navedeni negativni trendovi u komponentama prirodnog kretanja predstavljaju i uzrok i posljedicu daljeg starenja stanovništva. Ovakav razvoj situacije, bez snažne društvene reakcije po pitanju donošenja i dugoročnog sprovođenja odgovarajućih politika, predstavljaće ozbiljno ograničenje i prepreku demografskom i prostornom razvoju grada Banjaluke i Republike Srpske", ističu demografi.
Predložene mjere: Novčana pomoć, besplatno zdravstvo, život na selu, briga o starima...
Strategija je definisala prioritete i mjere koji bi trebalo da spriječe iseljavanje i poboljšaju natalitet i druge faktore, ali napomenuto je da se prioriteti ne mogu određivati dok ne budu podnesena dva godišnja izvještaja na bazi kojih će biti utvrđeni, ili do utvrđivanja prioriteta u okviru Strategije demografskog razvoja Republike Srpske
Mjere koji su predložene, između ostalih su mjesečno finansijsko davanje za svako rođeno dijete do godinu dana; podrška u rješavanju stambenog pitanja mladim bračnim parovima sa djecom za sticanje prve nekretnine ili proširenje stambene jedinice licima koja imaju nekretninu; subvencionisanje dnevne brige o predškolskoj djeci putem vaučera; organizovanje redovnih besplatnih sistematskih pregleda i ciljanih zdravstvenih pregleda i testova na pojedina oboljenja.
Autori predlažu i kreiranje podsticajnih mjera za privlačenje frilens zajednice, digitalnih nomada i drugih visokokvalifikovanih stručnjaka u Banjaluku, te promociju, razvoj i unapređenje kapaciteta sela kao destinacije za život među urbanim stanovništvom Banjaluke
Stanje bi poboljšalo i kreiranje i sufinansiranje dnevnih centara za starija lica na bazi javno - privatnog partnerstva, uspostavljanje servisa za pomoć u kući za lica stara 65 i više godina, ali i identifikacija rezervi radne snage među penzionerima, zbog trenutnog opšteg deficita na tržištu rada.
Nacrt strategije je upućen na javne konsultacije koje traju 21 dan. Više o tome kako možete uputiti primjedbe, sugestije i prijedloge (do 20. aprila) saznajte OVDJE.
(Mondo)
*Preuzimanje teksta, vijesti, fotografija i video snimaka dozvoljeno nakon 24 časa od objave teksta, uz vidljivo navođenje izvora i linka ka Mondo portalu