Brojni mediji u BiH prenijeli su obeshrabrujuću vijest da u većini hrane koju jedemo postoje pesticidi ili ostaci ovih, po zdravlje štetnih, hemijskih sredstava. Međutim, u Agenciji za bezbjednost hrane pojasnili su da situacija nije tako loša - naprotiv.
Mnogi mediji prenijeli su vijest na osnovu podataka iz Izvještaja o kontroli pesticida u hrani biljnog i životinjskog porijekla koja se nalazi u prodaji, koji je sačinila Agencija za bezjednost hrane BiH. Idući dalje, tragom ove informacije, htjeli smo da provjerimo da li se građani BiH stvarno hrane nezdravo i loše, trujući se pesticidima (kako se često misli).
"Stanovnici Bosne i Hercegovine jedu hranu koja nije u velikoj većini slučajeva tretirana pesticidima. Čak su bolji rezultati bili nego u EU - od 184 uzorka, samo su dva bila neodgovarajuća. Preko polovine nije sadržavalo nikakve ostatke pesticida", pojasnio nam je Dragan Brenjo, šef odsjeka za sertifikaciju i označavanje hrane i pojašnjava:
"Od 184 analizirana uzorka, 99 uzoraka ili skoro 54 odsto nije sadržavalo nikakve ostatke pesticida, a 80 uzoraka je sadržalo samo ostatke. Dva uzorka, 1,6 odsto su bili van granica dozvoljenog i morali su biti povučeni. U EU je prema posljednjem ispitivanju taj procenat 3,6 odsto".
Brenjo kaže da Agencija izvještaje radi po metodologiji Evropske agencije za bezbjednost hrane EFSA i da evropska agencija prihvata naše rezultate i svake godine ih uzima u svoju procjenu rizika.
"Kad radimo procjenu hrane ovde, uzmemo onu vrstu namirnicima koju ispituju u Evropi, a uzmemo nekoliko namirnica koje su vrlo bitne u našoj nacionalnoj ishrani. Ove godine smo uzeli tri: kruška, šljiva i mandarina, pored 13 namirnica koje se ispituju u Evropi".
"Od 184 analizirana uzorka, 99 uzoraka ili skoro 54 odsto nije sadržavalo nikakve ostatke pesticida, a 80 uzoraka je sadržalo samo ostatke"
Za model koji se primjenjuje za bezbjednost hrane u EU, u pogledu hemikalija, navodi da je referentni model u svijetu i da taj model preuzimaju i zemlje koje nisu članice.
"Prvo, jer je najbolji, a drugi razlog je da bi naši proizvođači mogli da prodaju van granica BiH".
Naš sagovornik navodi da poljoprivrednici koji proizvode domaću hranu koriste dobru poljoprivrednu praksu, a da proizvode tretiraju samo tamo gdje je neophodno
"U njihovim proizvodima nalaze se blagi ostaci pesticida samo u onom dijelu gdje je to neophodno u samom tehnološlom procesu", tvrdi Brenjo.
Iako se suzdržava od procjene, Brenjo smatra da se u BiH korektno hranimo, a da se posljednjih godina sve više korist lokalna hrana.
"Lokalna hrana, pored toga što kupovinom pomažemo svoje proizvođače, često je bezbjednija jer ima kraći lanac od njive do stola. Znamo proizvođača lično, možemo doći do njega ako imamo neki problem. Čini mi se da lokalna hrana, i hrana koja se već duži niz decenija proizvodi na pojedinim područjima, dobija značaj u svijesti našeg potrošača. Ta hrana ne ide preko okeana, ne ide u brodovima...", naglašava ovaj stručnjak.
Za domaću hranu procjenjuje da najčešće ispunjava nutritivne hranjive vrijednosti i da ni u tome ne zaostajemo za EU.
(MONDO)