Hrvatski premijer u četvrtak je u Sarajevu informaciju da je zbrinjavanje nuklearnog otpada u Trgovoskoj gori odgođeno do 2028. godine predstavio kao "ustupak" Bosni i Hercegovini, a domaći političari spremno su to prihvatili kao malu pobjedu.
Hrvatski premijer, Andrej Plenković, nakon sastanka sa Borjanom Krišto, predsjedavajućom Savjeta ministara BiH, objelodanio je informaciju da će se nuklearni otpad skladištiti u nuklearnoj elektrani Krško (kojom zajedno upravljaju Slovenija i Hrvatska) do 2028. godine, što znači da je odlaganje na Trgovoskoj gori prolongirano.
"Ovim se na neki način relaksira ova tema i u BiH i u hrvatskoj javnosti. Nastavićemo razgovore sa Slovenijom i naravno sa BiH u skladu sa dobrosusjedskim odnosima i svim pravilima koje se tiču ove važne tema", poručio je Plenković.
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Bojan Vipotnik je nakon toga prokomentarisao da je vijest o odlaganju otpada "za muštuluka", a danas je rekao da je odlaganje "dobijena bitka svih onih koji su na tome radili".
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je da Plenkovićeva izjava znači da su "napori u borbi protiv spornog odlagališta na Trgovskoj gori urodili plodom".
Međutim, Mario Crnković, predsjednik Udruženja građana "Grin tim" Novi Grad otkriva da je premijer Plenković političkim akterima u BiH "podmetnuo" javno dostupnu informaciju kao nešto "ekskluzivno", a da Hrvatska posao odgađa jer ne može stići da ga završi u roku.
"Ne smijemo dopustiti manipulaciju činjenicama i osjećanjima preko 250.000 ljudi koji su pod prijetnjom. Jučerašnja izjava Andreja Plenkovića nije ništa drugo nego informacija da Hrvatska ne stiže završiti posao prije 2028. godine. To što je pomenuti javno dostupnu informaciju od 2. oktobra, koja je jedan od zaključaka međudržavnog povjerenstva Hrvatske i Slovenije, stavio u kontekst dobrosusjedskih odnosa sa BIH, te kao takvu podvalio zdravo za gotovo nekim političarima i građanima kao neku dobrotu, možemo pripisati njegovim političkim vještinama", rekao je Crnković u razgovoru za MONDO.
Smatra da Hrvatska kasni sa preuzimanjem radioaktivnog otpada iz Krškog, ali da svi procesi teku dalje.
“Sredinom 2024. godine najavili su studiju uticaja na životnu sredinu, odnosno najvažniji dokument u čitavom slučaju, kada će BiH morati predstaviti svoju argumentaciju. BiH sada nema dovoljno kvalitetnu argumentaciju, a trenutno istraživanje koje se odnosi na monitoring nulte stope radioaktivnosti, ni na koji način ne jača argumentaciju BiH", kaže Crnković misleći na mjerne instrumente koji su postavljeni u Novom Gradu.
Crnković napominje da bi hvalospjevi trebalo da budu zamijenjeni konkretnim rezultatima i koji mogu da donesu rješenja.
"Umjesto što se slavi politički manevar Plenkovića,bilo bi daleko pametnije da se zasuču rukavi i radi na argumentaciji, pravnimaspektima i diplomatiji. Bojim se da nam sljedi čitav niz demagoških bravura,obzirom da je 2024. godina izborna, kako u BIH tako i u EU", zaključio je on.
U Krškom je početkom mjeseca zasjedala Međudržavna komisija za praćenje sprovođenja Ugovora između Vlada Hrvatske i Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa koji se tiču ulaganja, korištenja i razgradnje Nuklearne elektrane (NE) Krško, nakon koje je decidno saopšteno da se odlagalište Čerkezovac (Trgovska gora) priprema za odlaganje otpada.
"Međudržavna komisija je zadužila Fond NE Krško da izvrši sve potrebne radnje kako bi se osiguralo funkcionisanje odlagališta Vrbina, na slovenačkoj, te odlagališta Čerkezovac, na hrvatskoj strani i 2028. godine započelo s prikupljanjem nisko i srednje radioaktivnog otpada", izjavio je nakon sastanaka slovenački ministar okoline, prostora i energetike Bojan Kumer.
Prema Nacionalnom programu sprovođenja Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske donijela krajem 2018. godine, Trgovska gora i kasarna Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada, čemu se protivila BiH i Republika Srpska.
(MONDO)