Istraživanje CIN-a BiH pokazuje da neregistrovani botoks i estetski zahvati nestručnih osoba u neuslovnim prostorima ozbiljno ugrožavaju zdravlje, dok institucije ne zaustavljaju crno tržište.
Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) BiH otkriva da neregistrovani botoks i estetski zahvati koje izvode nestručne osobe u neuslovnim prostorima predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju građana. Uprkos tome, bh. institucije ne ulažu dovoljno napora da zaustave crno tržište ove rastuće industrije.
U ispovijesti za CIN BiH, 47-godišnja Azra otkriva kako je iskusila pakao nakon tretmana za korekciju podočnjaka i bora tokom ljeta 2024. godine kod stomatologa i maksilofacijalnog hirurga iz Sarajeva, dr Ismaila Siručića. Nakon tretmana lice joj je otečeno i deformisano, oči su joj se skoro zatvorile, a preparati koji su joj ubrizgani nisu bili odobreni od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Doktor Siručić nije imao dozvolu za estetske procedure, a Azra nije bila informisana o vrsti i količini korištenih sredstava, niti je dobila račun ili pristanak za tretman.
U Bosni i Hercegovini tržište estetskih preparata je preplavljeno neregistrovanim botoksima, filerima i serumima, koji se lako mogu naručiti preko interneta. Razni neadekvatno obučeni ljekari, frizeri i kozmetičari nude tretmane u nelicenciranim ordinacijama, salonima i čak privatnim stanovima. Polusatne edukacije na „modelima“ omogućavaju polaznicima da dobiju upitne certifikate, dok pacijenti dobijaju jeftinije tretmane, često sa ozbiljnim zdravstvenim rizicima.
„Kombinacija neznanja i pohlepe je pogubna za pacijente. To je krivično djelo“, upozorava dr Amela Karabeg, specijalista plastične i estetske hirurgije. Uprkos rizicima, inspekcije rijetko kontrolišu ove poslove zbog nedostatka osoblja i prijava građana.
Azra danas rijetko izlazi sama, loše spava i teško prihvata svoj odraz u ogledalu. Troškovi medicinskog tretmana i liječenja komplikacija nakon tretmana kod neregistrovanog doktora iznosili su oko 4.000 KM. Doktor Siručić joj je čak savjetovao da sama probuši otok sterilnom iglom, što je Azra odbila.
Slični slučajevi zabilježeni su i u drugim klinikama. Stručnjaci upozoravaju da neregistrovani botoks i fileri, pogotovo kada se primjenjuju u neuslovnim prostorima, mogu izazvati ozbiljne komplikacije – od nekroza tkiva, problema sa vidom i jakih bolova, do prestanka disanja.
Botoks „Botulax“ i drugi neregistrovani preparati mogu se lako nabaviti preko interneta, dok edukacije za njihovu primjenu često nude certifikate bez ikakve pravne i stručne valjanosti. Prodaja i distribucija ovih preparata odvija se ilegalno, a transport i skladištenje često ne zadovoljavaju sigurnosne standarde.
Agencija za lijekove BiH navodi da lijekovi koji se u prometu nađu bez odobrenja dolaze ilegalnim putem i predstavljaju rizik po zdravlje stanovnika. Za nezakonitu prodaju predviđene su kazne do 100.000 KM za pravna lica i do 10.000 KM za odgovorne osobe.
Inspektori rijetko pronalaze i sankcionišu nelicencirane usluge – u RS-u za dvije godine nije zabilježen nijedan slučaj, dok su u Sarajevskom kantonu četiri subjekta kažnjena zabranom rada ili novčano. Advokatica Sanela Gorčić ističe da tromost inspekcija, nedovoljna edukacija i neprijavljivanje omogućavaju nastavak nelegalnog poslovanja, a ovakve aktivnosti smatra i djelom organizovanog kriminala.
Zaključak stručnjaka je jasan: estetski tretmani u BiH bez licence i nadzora predstavljaju ozbiljan rizik za pacijente, a tržište je gotovo neregulisano, dok odgovorne institucije nisu dovoljno aktivne u zaštiti građana.
Cijelu priču pogledajte u video prilogu.
(MONDO/CIN BiH)