Arheološki artefakti koji su pronađeni u iskopavanjima u pećini Rastuša ukazuju da je u paleolitu i srednjem paleolitu ili musterijenu to bilo stanište neandertalca, koji su postojali između 150.000 i 30.000 godina prije nove ere.
Rastuška pećina u selu Rastuša kod Teslića jedno je od najvećih staništa slijepih miševa u Republici Srpskoj, posjetiocima daje mogućnost da uživaju u jedinstvenoj ljepoti pećinskog nakita, ali i da se upoznaju mjesto koje je desetinama hiljada godina prije nove ere bila i stanište neandertalaca.
Pećina u Rastuši jedna je od tri pećine u Republici Srpskoj koje su uređene za turistički obilazak, ima sređen prilaz, osvjetljenje unutar pećine, kao i staze koje vode kroz nju, u dužini oko 370 metara.
Organizovano je i radno vrijeme pećine, te obezbijeđen vodič koji turistima može detaljnije da predstavi pećinu.
Direktor Turističke organizacije Teslića Danijel Petrović rekao je da Rastuša ima veliki značaj za Teslić jer predstavlja gotov turistički proizvod, koji će da privuče turiste, ali i podstakne turistički razvoj, jer imamo veliki prirodni potencijal koji treba iskoristiti.
LEOPARDOVA KOŽA – JEDINSTVEN UKRAS NA ZIDU PEĆINE
Najzanimljiviju dio pećine za turiste je ukras koji podsjeća na leopardovu kožu u jednom od kanala pećine. "Takva vrsta šare na zidovima se nalazi još u samo dvije pećine u Evropi, kod Pariza i Vićence", pojasnio je Petrović.
Tišinu pećine u dijelu gdje se gnijezde slijepi miševi prekida lepet njihovih krila i tihi, ali jasni uzvici kojim međusobno komuniciraju.
Malo ko zna činjenicu da je ova pećina jedno od najvećih staništa slijepih miševa u Republici Srpskoj, a Petrović ističe da svi koji imaju strah od slijepih miševa ovdje mogu da ga se riješe.
"Strah je obično prisutan kod odraslih, koji se ponekad plaše da uđu, ali kada to učine shvate da nema razloga za strah, jer slijepi miš vas vidi kao prepreku koju će spretno da izbjegne", kaže Petrović.
PROCES STVARANJA PEĆINSKIH UKRASA TRAJE HILJADAMA GODINA
Iako Rastuša nije jedna od pećina koje su bogate pećinskim nakitom, njen unutrašnji ambijent ostavlja bez daha.
Arheolog U Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Srpske Boris Radić pojašnjava da proces stvaranja pećinskih ukrasa traje hiljadama godina.
"Ukrasi nastaju kao rezultat taloženja minerala iz vode bogate kalcijum-karbonatom, koja kapa sa pećinskog plafona. Ovde na svakom koraku možete vidjeti kap koja čeka ili je već pala na pod", dodao je Radić.
Kapljice vode, jedna po jedna padajući danima i godinama, napraviće stalagmit, stub koji se uzdiže sa poda prema plafonu, ili stalaktit, stub koji visi sa plafona.
"Poseban prizor je kada se spoje stalaktit i stalagmit, te naprave stub kojem možemo samo da se divimo, jer ga je napravila priroda, mimo djelovanja čovjeka", pojašnjaca Radić.
ARHEOLOŠKI ARTEFAKTI UKAZUJU DA JE RSTUŠKA PEĆINA BILA SJEDIŠTE NEANDERTALCA
Rastuška pećina jedini je do sada utvrđeni pećinski lokalitet u sjevernoj BiH, koji je bio stanište neandertalca i svojom anatomijom veoma podsjeća na modernog čovjeka.
Radić ističe da arheološki artefakti koji su pronađeni u iskopavanjima u pećini Rastuša ukazuju da je u paleolitu i srednjem paleolitu ili musterijenu to bilo stanište neandertalca, koji su postojali između 150.000 i 30.000 godina prije nove ere.
Istraživanja u pećini u Rastuši počela su prilično kasno, sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada su nađene kosti spiljskog medvjeda, a reviziona iskopavanja počela su 2010. godine i rađena su naredne dvije godine pod rukovodstvom profesora Prestona Mirikla sa Kembridž univerziteta.
"Tada su otvorene tri arheološke sonde. U jednoj su pronađene kosti spiljskog medvjeda, dok su druge dvije dale čak oko 500 kremenih artefakti, koji su nam važni jer ukazuju na razvoj čovjeka i način na koji je živio u to vrijeme", priča Radić.
Pojašnjava da je kremen tada bio osnovni alat za čovjeka, te da su od njega pravljene različite alatke – za lov, za obradu drveta ili za obradu kosti.
"Kad obrađujete kremen, postupkom odbijanja možete da napravite oštricu debljine svega par mikrona i eksperimentalna arheologija je dokazala da kremenom možete sjeći sve, čak i čelik", rekao je Radić.
PRONAĐENI OSTACI SPILJSKOG MEDVJEDA I LAVA, ALI I NOSOROGA, DABRA I JELENA
U pećini su, osim kostiju spiljskog medvjeda i lava, nađeni i ostaci nosoroga, kao i kosti dabra i jelena, koje nisu specifične za pećine.
To znači, navodi Radić, da ih je čovjek donio unutra, kao ulov. Dodaje i da postoji još mnogo prostora, ali i potrebe da se istraživanja u ovoj pećini nastave, da mu je plan da, čim se stvore materijalni i drugi uslovi, nastave iskopavanja u sondi tri.
"To je najdublja sonda, koja je išla na 4,5 metara dubine, ali smo ustanovili da ima još metar i po neistraženog sloja, tako da je moguće i da imamo i musterijen koji je stariji od ovog koji smo do sada otkrili i možda datira od prije 150.000 godina", rekao je Radić.
PEĆINA U TIŠINI ČUVA OSTATKE DALEKE PROŠLOSTI, ALI I VJEROVANJA I NADE SADAŠNJOSTI
Rastuška pećina u svojoj tišini čuva ostatke prošlosti, ali i vjerovanja i nade sadašnjosti. Negdje na svojoj sredini, na raskrsnici puteva, u blizini mjesta gdje su šišmiši napravili svoja gnijezda, nalazi se mali prolaz, za koje postoji vjerovanje da ispunjava želje onima koji se uspiju kroz njega provući.
Ovo vjerovanje ispričao je mještanin Blagoje Radić koji kaže da to uvijek prenese posjetiocima ali i napomene da ne može da tvrdi da je i istina.
"Jednom prilikom desilo se da je tu bila djevojka, koja me je prekinula, rekavši da je ona svjedok da je to istina, jer je zamislila želju da ostane u drugom stanju, a to se i desilo", priča Radić.
Blagoje Radić nije samo mještanin, nego je i zaljubljenik sela Rastuše i svih prirodnih bogatstava tog kraja, te je jedan od "glavnih krivaca" što je 2006. godine počelo uređenje pećine za posjetioce.
"Na ideju da krenem u taj posao došao sam nakon što sam tri noći zaredom sanjao velikog slijepog miša. Bilo je i onih koji nisu vjerovli da ću uspjeti, govorili su da sam lud, ali ja sam tu vidio nešto novo i vrijedno. Očistili smo pećinu, probili put i napravili stazu dužine oko 370 metara", rekao je Radić.
Prije 20 godina sa nekoliko svojih istomišljenika registrovao je Ekološko turističko udruženje "Rastuša" koje i danas krči nove staze i mami ljude da se okrenu prirodi.
"Za sve te godine uradili smo mnogo toga, stigli na brojne akcije, pomagali kome treba pomoći. Trudimo se da i dalje radimo koliko budemo u mogućnosti, jer ovo brdo gdje se nalazi pećina ima pet pećina i šest ulaza, tako da mi je želja da dok sam živ osposobim još jednu pećinu", zaključio je Radić.
(Srna)