Posljednje dvije nesreće u Banjaluci, kada je živote izgubilo dvoje radnika, ponovo su skrenule pažnju na loše stanje u oblasti sigurnosti i zaštite na radu.
U prošli ponedeljak je u požaru poginula dugogodišnja radnica banjalučke firme koja se bavi proizvodnjom spužvi dok je, dan kasnije, u padu sa skele nastradao građevinski radnik u naselju Lauš čime se broj smrtno stradalih u Republici Srpskoj na radnom mjestu od početka godine do danas popeo na devet.
Podaci Inspektorata RS za period prije oktobra pokazuju da se za prvih devet mjeseci ove godine na radnom mjestu dogodilo pet smrtnih povreda, od čega jedna u elektroprivredi, tri u građevinarstvu i jedna u ostalim delatnostima. U rudarstvu, gdje ovu oblast kontrolište rudarski inspektor, prema podacima tehničke inspekcije u istom periodu dogodile su se dvije smrtne povrede.
Među 67 težih povreda ove godine, u Inspektoratu navode da su četiri bile u elektroprivredi, osam u građevinarstvu, 14 u šumarstvu i drvnoj industriji, jedna u tekstilnoj industriji i 40 u ostalim djelatnostima.
"Republička inspekcija rada je za devet mjeseci ove godine izvršila 3.937 kontrola, od čega je 1.314 ili 33 odsto bilo sa utvrđenim nepravilnostima. U cilju otklanjanja propusta subjektima je izrečeno 1.007 upravnih mjera, dok je zbog počinjenih prekršaja izdato 377 prekršajnih naloga u vrijednosti od 732.150 KM, a nadležnim sudovima podneseno je 79 prekršajnih prijava", izjavila je za Mondo Dušanka Makivić, portparol Inspektorata RS.
Prema njenim riječima, u oblasti zaštite na radu, utvrđene nepravilnosti najčešće su se odnosile na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, primjenu preventivnih mjera, osposobljenosti radnika za bezbjedan rad, te propuste u pridržavanju i sprovođenju tehničkih normi zaštite na radu.
"Kao najrizičnije djelatnosti koje su u nadležnosti inspekcije rada izdvajaju se građevinarstvo, elektroprivreda, te šumarstvo i drvna industrija u kojima, posmatrano po godinama, postoji kontinuitet nastanka povreda na radu", istakla je Makivićka.
Najviše se gine u građevinarstvu
U RS je u prošloj godini na radu stradalo 13 radnika. Najviše smrtnih povreda na radu bilo je u građevinarstvu – šest, dok su u elektroindustriji poginula dvojica zaposlenih. U rudnicima nije bilo pogibija, ali su se dogodile dvije teže povrede.
Podaci o broju povreda na radu, naročito onih sa smrtnim ishodom, broju oboljenja usljed nepovoljnih uslova rada i profesionalnih oboljenja, pokazuju da stanje u oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu u BiH nije na zadovoljavajućem nivou.
Za pet godina, odnosno, od 2014. do 2018, u Srpskoj je radnom mjestu poginulo 48, dok je teško povrijeđeno 350 radnika, podaci su inspekcije rada.
Zaključak je ovo i prvog Savjetovanja iz oblasti zaštite na radu u BiH, koje je povodom Evropske sedmice sigurnosti i zdravlja na poslu održano u nedjelju u Tesliću u organizaciji Udruženja inženjera zaštite i zdravlja na radu Banjaluka i Udruženja za unapređenje zaštite na radu Sarajevo, a u saradnji sa Savezom samostalnih sindikata BiH i Savezom sindikata Republike Srpske.
Nikola Šobat, predsjednik Udruženja inženjera zaštite i zdravlja na radu Banjaluka, izjavio je za Mondo da se zakoni koji definišu ovu oblast nalaze se na entiteskom nivou i različito se provode u BiH.
"Republika Srpska je donijela zakonsku regulativu još prije više od deset godina, dok se u Federaciji BiH treba usvojiti novi zakon jer se trenutno koristi onaj iz bivše SFRJ. Iz ovoga se vidi da se trebaju rješavati sistemske stvari. U zadnjih nekoliko godina ima više poginulih nego što je prije bilo. Znači da nešto nije u redu i da treba izvršiti primjenu zakonske regulative i iste analizirati u smislu šta je dobro, a šta ne", rekao nam je Šobat.
S ciljem prevazilaženja vrlo lošeg stanja u oblasti sigurnosti i zaštite na radu učesnici savjetovanja su usvojili zaključke, među kojima su da nadležna ministarstva moraju što prije pravno regulisati ovu oblast u skladu sa Konvencijama Međunarodne organizacije rada i direktivama Evropske unije, da se inspektorati rada moraju kadrovski ojačati i vršiti preventivne kontrole provođenja zakona, podzakonskih propisa i standarda iz ove oblasti te da se sindikati trebaju intenzivnije uključiti u problematiku zaštite radnika i zauzeti jasne stavove po ovom pitanju, biti jedinstveni i glasniji u zahtjevima i izvršiti pritisak prema nadležnim vlastima za usvajanje propisa koji štite radnike.