Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da je novim zakonom o zdravstvenoj zaštiti potrebno urediti listu stanja koja mogu biti tretirana u službama hitne pomoći.
On je naveo da je posljednja analiza pokazala da je samo pet odsto slučajeva kojima je pružena pomoć bilo prvog stepena hitnosti.
Šeranić, koji je prisustvovao zajedničkom sastanku članova Odbora Narodne skupštine za zdravstvo, rad i socijalnu politiku sa predstavnicima Udruženja doktora urgentne medicine, naglasio je da bi novim zakonom moralo biti definisano da lokalne zajednice imaju obavezu da u određenom procentu finansiraju službe hitne pomoći.
Predsjednik ovog odbora Duško Ivić rekao je da u svim lokalnim zajednicima u Srpskoj neophodno građanima pružiti pravovremenu i stručnu prvu medicinsku pomoć kako bi bili spaseni životi.
"Neophodno je naći najbolja i najkvalitetnija rješenja da bi hitna medicinska pomoć, osim u velikim gradovima, bila prisutna u najmanjem mjestu u Srpskoj", rekao je Ivić novinarima u Banjaluci nakon ovog sastanka.
On je dodao da je cilj sistemsko rješenje kada je riječ o službama hitne medicinske pomoći, odnosno o mjestu specijaliste urgentne medicine u sistemu zdravstvene zaštite.
"Hitna pomoć jedna od najvažnijih karika u zdravstvenom sistemu i nadamo se da ćemo kroz zajednička rješenja i uz pomoć resornog ministarstva doći do pravih rješenja, a i ministar želi da pokrenemo ovu temu", rekao je Ivić.
Predsjednik Udruženja doktora urgentne medicine Republike Srpske Nada Banjac rekla je da je cilj da se nađu bolja rješenja kada je riječ o podizanju kvaliteta usluga hitne medicinske pomoći u cijeloj Srpskoj, što je u interesu ljekara i pacijenata.
Banjčeva je dodala da je jedan od zahtijeva da se promijene dosadašnji normativi i standardi koji određuju broj zaposlenih, da se uvede sistem nagrađivanja u domovima zdravlja i osoblja koje radi u hitnim službama, kao i da se radi na popravljanju još nekih pravilnika u smislu motivacije i zadržavanja osoblja u tim službama.
Ona je navela da je, kada je riječ o hitnim intervencijama, najteža situacija u istočnom dijelu Srpske zbog velike razuđenosti stanovništva.
Iz Narodne skupštine saopšteno je da Udruženje doktora urgentne medicine smatra da je Republici Srpskoj potrebno definisanje novog načina organizacije službi hitne medicinske pomoći kako bi se poboljšao kvalitet zbrinjavanja vitalno ugroženih pacijenata.
U tom cilju iz Udruženja ističu da je potrebno izmijeniti član Zakona o zdravstvenoj zaštiti Srpske kojim bi se definisalo postojanje službi hitne medicinske pomoći kao posebno organizovanih jedinica u svim mjestima sa više od 25.000 stanovnika. U mjestima koja imaju manji broj stanovnika smatraju da je potrebno organizovati dežurstva ili pripravnost timova porodične medicine.
Predstavnici Udruženja su istakli da je novim zakonom potrebno osnovati zavode za hitnu medicinsku pomoć kao posebne zdravstvene ustanove, po ugledu na zemlje regiona, posebno ističući da postojećim zakonskim rješenjem nije predviđeno da lokalne samouprave mogu da osnuju zavode za hitnu medicinsku pomoć.