Društvo

Izumi bh građana: Leteće vozilo, helikopter komarac, autosokovnik...

Autori mondo.ba Klix.ba

Institutu za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine u proteklih 27 godina podnesene su ukupno 3.444 prijave za priznanje patenata, od čega su državljani BiH prijavili 1.177 svojih inovacija. Donosimo neke od najzanimljivijih.

Ako ste pomislili da se samo u visokorazvijenim zemljama govori o letećim vozilima, varate se. Upravo na listi izuma koji su prijavljeni Institutu za intelektualno vlasništvo BiH nalazi se leteće vozilo s usponskim generatorima.

Kada je riječ o letenju, Bosanci i Hercegovci ne bave se samo letećim automobilima. Tome svjedoče i avionska krila s udubljenjima koja su na listi izuma naših inovatora, kao i helikopter komarac, piše Klix.ba.

Brojni su inovativni uređaji koje su naši građani prijavili kao svoje izume. Među njima se nalaze uređaj za brzo pretvaranje vode u vodenu paru, uređaj za desalinizaciju morske vode, signalni uređaj stabilnosti vozila u krivini, uređaj za iskorištavanje obrtne energije, elektromehanički uređaj automatskog ograničenja brzine vozila u krivini, pa čak i uređaj za zaštitu djece od nekontrolisanog zatvaranja vrata.

Od antiprekipljivača mlijeka do okretaljke tepsije

Među kućanskim uređajima neki od najzanimljivijih s liste su membranska veš-mašina, veš-mašina s harmoničnim mjehom, mašina za sjeckanje crnog luka, ekscentrična rotaciona mašina za preradu voća i povrća, antiprekipljivač mlijeka, oštrač noževa, okretaljka za tepsiju, kućni roštilj te aparat za pečenje kora za pitu.

Bosancima i Hercegovcima nisu strani ni medicinski izumi. Tako su neki od naših građana Institutu za intelektualno vlasništvo BiH kao neke od svojih inovacija prijavili invalidsku napravu za hodanje, uređaj za imobilizaciju preloma kostiju ekstremiteta, pumpicu za vađenje krvi te vanjski fiksator za duge kosti ekstremiteta. Iz oblasti alternativne medicine prijavljen je čaj za liječenje dijabetesa.

Još neki od zanimljivih prijavljenih izuma su obuća s brojačem koraka ili korakomjerom, ploveće lopte, brzo podno grijanje, blokator volana, brava za wc bez ključa, uređaj protiv krađe vozila, zračni lift, držač za najlon kese, globus koji lebdi, otirač snijega sa skijaških cipela, autosokovnik, nerotirajuća radkapa, papirnati sapun ili karte za brzo učenje brojeva.

U postupku priznanja patenta prvi korak koji inovatori trebaju poduzeti jeste prijaviti svoj patent Institutu za intelektualno vlasništvo BiH, a kako bi on na kraju završio u Službenom listu instituta.

Kako pojašnjavaju iz instituta, patent je pravo kojim se štiti izum iz bilo kojeg područja tehnike. Kako bi se izum zaštitio patentom, treba biti nov, imati inventivni nivo i biti industrijski primjenjiv. Zaštita izuma patentom omogućava nositelju prava da spriječi neovlaštenu upotrebu, korištenje, distribuciju ili prodaju proizvoda ili procesa.

Brojni problemi za bh. inovatore

"Patentno pravo priznaje mjerodavno tijelo neke države uz novčanu naknadu i vrijedi određeno vrijeme na određenoj teritoriji. Isti izum može biti zaštićen u više zemalja istovremeno pod uvjetom da je prijavljen, ispitan i priznat na nacionalnom nivou svake od tih zemalja", navode iz Instituta.

Da biste prijavili svoj patent, vaša prijava treba da sadrži zahtjev za priznanje patenta, jasan opis izuma, jedan ili više patentnih zahtjeva, crteže na koje se pozivaju, opis izuma i patentni zahtjev te sažetak izuma koji služi isključivo u svrhu tehničkog informisanja. Detaljan uvid u način i postupke prijave možete pronaći na stranici Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.

Podnošenje dokumentacije Institutu pored obrade papirologije uključuje i administrativne takse koje mogu iznositi blizu 50 KM.

Važno je napomenuti da je u brojne izume potrebno uložiti mnogo novca u istraživanje prije nego taj izum pronađe svoje mjesto na tržištu. Međutim, pored brojnih poteškoća s kojima se suočavaju inovatori u BiH, velika je prepreka što se pojedinci inovatori ne mogu prijaviti ni na jedan javni poziv institucija vezan za naučna istraživanja. Tako brojni izumi Bosanaca i Hercegovaca ostaju samo na papiru ili ih "poraze" slične ideje ljudi u razvijenijim zemljama koji puno brže plasiraju svoje proizvode na tržište.