U slobodnoj prodaji na internetu možemo da pronađemo i hormonske injekcije, a stručnjaci upozoravaju da su opasnost i rizik kupovine i prodaje ovakvih lijekova tim putem ogromni.
Kako navode, o opasnosti i riziku govori i to da čak ni registrovane apoteke sa legalnom onlajn prodajom takve preparate ne mogu da prodaju putem interneta.
“Prodajem Merional injekcije, četiri komada rok valjanosti je 03. 2021”, stoji u jednom od oglasa na popularnoj stranici za prodaju na internetu. U drugom oglasu, ponuđač iz Tuzle na internetu nudi Cetrotide hormonske injekcije, a kako navodi, rok trajanja je do juna 2020. godine.
“Prodaja takvih preparata putem interneta je prvo zabranjena, a kao drugo veoma rizična zato što se prilikom izdavanja te grupe lijekova pacijentu mora dati uputstvo kako se oni koriste, tako da bilo koji tip preparata, pogotovo hormonski preparat uzimati preko interneta je na odgovornosti pacijenta. Neophodno je raditi na podizanju svijesti stanovništva da zbog neke, možda povoljnije cijene preuzimaju ogroman rizik”, upozorila je predsjednica Farmaceutskog društva Republike Srpske, Rada Amidžić.
Kako dodaje, prodaja ovih injekcija putem interneta je toliko opasna da bi nadležne institucije trebale otvoriti istragu protiv lica koja se time bave. Ono što se prometuje u apotekama, pojašnjava Amidžićeva, ima kontrolisan ulazak u BiH, odnosno u pitanju su ili preparati koji su registvoani ili uvezeni interventnim uvozom, dakle legano ulaze na teritoriju BiH. Nagasila je da, čak ni apoteke koje imaju legalnu onlajn prodaju, lijekove koji se izdaju uz ljekarski recept ne mogu prodavati putem internet , tako da je njihova prodaja od strane nestručnih lica veoma opasna I rizična.
U Inspektoratu Republike Srpske su kazali da je problem prodaje lijekova preko interneta globalni problem, koji doživljava sve veću ekspanziju zahvaljujući razvoju informacionih tehnologija.
“Mogućnosti zdravstvene inspekcije da kontroliše virtuelni prostor su ograničene, posebno, kada uzmemo u obzir činjenicu da za otvaranje naloga na društvenim mrežama ili oglasnim stranama nije potrebna nikakva dozvola, registracija kod nekog organa ili slično”, ističu u Inspektoratu.
Kako navode, na profilima koji nude proizvode na društvenim mrežama ne mogu se pronaći podaci o odgovornim licima, adresa poslovnice, podaci o registraciji, niti ime I prezime osobe koja stoji iza tog profila, a na osnovu čega bi inspektor mogao locirati osobu koja oglašava ponudu lijekova.
Takođe, moramo imati na umu da osobe koje stoje iza takvih profila ne moraju čak ni boraviti u Republici Srpskoj ili BiH, što dodatno otežava mogućnosti njenog identifikovanja.
“U proteklim godinama sa ekspanzijom internet trgovine i kontrolni organi su uočili pojavu oglasa o prodaji lijekova putem različitih internet stranica. S obzirom na to da inspekcijski organi nemaju zakonske mehanizme za efikasno identifikovanje lica koja objavljuju ovakve oglase, naročito u slučaju, kada je sjedište van Republike Srpske”, naveli su u Inspektoratu.
Naglasili su da je neophodno da se uključe organi, koji se bave visokotehnološkim kriminalom, kako bi otkrili pokretače sajtova i procesuirai ih.
“Ranije smo obavještavali i Regulatornu agenciju za komunikacije BiH kao i Savjet za štampu i ONLINE medije kako bi razmotrili mogućnosti djelovanja prema internet portalima u cilju suzbijanja objavljivanja takvih oglasa. Regulatorna agencija se oglasila nenadležnom po ovom pitanju, a od Savjeta nismo dobili povratnu informaciju”, dodaju u Inspektoratu .
Upozorili su da su lijekovi koje kupci naručuju putem internet upitnog kvaliteta i bezbjednosti i mogu pacijentima prouzrokovati mnogo više štete nego koristi, te dovesti do ozbijnog oštećenja zdravlja.
“Pacijenti u cilju zaštite vlastitog zdravlja, lijekove trebaju kupovati u registrovanim apotekama, uz konsultaciju sa doktorima i magistrima farmacije koji rade u apotekama i koji im mogu dati savjet i uputstvo o načinu upotrebe lijekova”, ističu u Inspektoratu.