Ambasador Švedske u BiH Johana Stromkvist rekla je da svake godine bude 3.300 slučajeva preuranjene smrti izazvane zagađenjem vazduha, što je veliki problem zbog kojeg je potrebno pokrenuti dugoročne promjene.
Stromkvistova je danas bila domađin sastanka o mjerama smanjenja zagađenja vazduha u BiH, kojem su prisustvovali ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac i ministar prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske Srebrenka Golić, ministar životne sredine i turizma Federacije BiH /FBiH/ Edita Đapo, te međunarodni donatori.
Ona je naglasila da je Švedska najveći bilateralni donator u zaštiti životne sredine u BiH, pa je samo prošle godine donirano osam miliona evra, a nastaviće da budu posvećeni ovim problemima.
Košarac je istakao da je zagađenost vazduha u Sarajevu i drugim gradovima u BiH primjer da treba imati strateški pristup i akcione planove.
"Razgovarali smo o svim mjerama koje ćemo preduzimati sa entitetskim ministarstvima, Ambasadom Švedske i finansijskim institucijama", rekao je Košarac.
On je naglasio da će Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara biti koordinator i da je od saradnika zahtijevao da se prilikom programiranja sredstava IPA tri posebna pažnja posveti zaštiti životne sredine.
"Ohrabreni smo činjenicom da finansijske institucije žele da pomognu BiH da riješimo pitanje zagađenog vazduha. Vjerujem da ćemo imati domaće kapacitete, ali nam je potrebna pomoć švedskih vlasti i drugih", istakao je Košarac.
On je najavio da će ovakvi sastanci biti održavani u kontinuitetu jer su najvažnija pitanja života građana, njihovog zdravlja i zaštite životne sredine.
Golićeva je zahvalila švedskoj Ambasadi, koja je prepoznala da treba pomoći da se ovo pitanje riješi, te naglasila da su evidentirane emisije i lebdeće čestice određenih materija, što je postalo zabrinjavajuće za život ljudi.
Prema njenim riječima, 2018. godine Švedska je počela jedan projekat kako bi se u legislativu ugradilo sve što treba mijenjati s ciljem poboljšanja kvaliteta vazduha.
"Sprovodi se niz mjera počevši od monitoringa i postavljanja stanica za mjerenje kvaliteta vazduha kod visokorizičnih postrojenja", rekla je Golićeva i dodala da su termoenergetska postrojenja u BiH stara i da se trenutno u nekim od njih ide u proces prilagođavanja ekološkim standardima.
Ona je podsjetila da Švedska finansira projekat koji će dati buduće smjernice, a trenutno se radi strategija životne sredine koja ima sedam oblasti, od kojih se jedna odnosi na kvalitet vazduha i energiju.
Golićeva je naglasila da će delegacija BiH početkom aprila boraviti u Stokholmu, gdje će obići određene institute i postrojenja i uputiti ih kako regulisati ovu oblast u BiH.
Đapo je naglasila da svi nivoi vlasti treba da učine sve na poboljšanju vazduha, ali i da građane treba uključiti.
"Loš kvalitet vazduha izaziva depresiju i nedostatak koncentracije kod ljudi, što utiče na produktivnost, zbog čega je važno da svi koji se bave politikom obrate pažnju na ovaj problem", rekla je Đapo.