Sa predsjednicom Društva psihologa Republike Srpske, Dijanom Đurić razgovarali smo o tome kako trenutna situacija utiče na ljude, kada se trebamo obratiti stručnim osobama za psihološku pomoć, možemo li iz ove krize izaći "bolji" nego prije...
Trenutna pandemija koronavirusa svima je promijenila način življenja. Morali smo promijeniti svoje životne i radne navike, a provođenje dužeg vremena u kući s ograničenim zanimacijama i društvenim kontaktima može imati posljedice na psihičko zdravlje.
Izvjesno je da trenutne vanredne okolnosti izazvane pandemijom koronavirusa utiču na psihičko zdravlje ljudi. Na koje probleme se ljudi najčešće žale?
Ljudi se javljaju sa različitim problemima, dominiraju zabrinutost, strahovi zbog mogućnosti zaraze, kao i neizvjesnosti kraja epidemije, te vanrednih mjera kao i posljedica na kasniji život, primarno ekonomskih posljedica. Javljaju se i vezano za odnose u porodici, bilo partnerske, bilo vezano za djecu.
U kojim situacijama je neophodno potražiti stručnu pomoć?
Određena doza straha i zabrinutosti je opravdana i uobičajena, međutim ukoliko osoba konstantno razmišlja o epidemiji, sniženog je raspoloženja, anskiozna, ima problema sa koncentracijom ili spavanjem, ima osjećaj besperspektivnosti i beznađa, potrebno je zatražiti stručnu pomoć.
Na koji način možemo sami uticati na svoje mentalno zdravlje u ovim uslovima kada većinu vremena provodimo u kući?
Prije svega bitno je da osmislimo vrijeme koje provodimo u kući. Da se bavimo određenim aktivnostima, odredimo strukturu i obaveze koje ćemo obaviti u toku dana, kao što su održavanje higijene, osmišljavanje određenih aktivnosti kao i eventualno učenje novih vještina te vrijeme za odmor, slušanje muzike, gledanje filmova, čitanje i sl. Odnosno da radimo sve što nam pomaže da se osjećamo dobro.
Kako se manifestuju posljedice vanredne situacije na izložene kategorije stanovništva (trgovci, zdravstveni radnici, novinari, policajci…)?
Navedene kategorije su izloženije riziku, jer su u kontaktu sa većim brojem ljudi i njihov rad se kosi sa geslom „ostanite kod kuće“. To sigurno izaziva određeni psihološki pritisak. Međutim u ovoj fazi prisutan je akutni stres koji omogućava nošenje sa situacijom, odnosno rješavanje tekućih izazova. Problemi se mogu javiti kad se situacija smiri, kad dođe do iscrpljenosti usljed dugotrajne izloženosti stresu i velikih zahtjeva koji su pred njih postavljani kao i suočavanja sa teškim emocijama koje su proživjeli a nisu ih stigli proraditi.
Kako na psihu u ovim trenucima utiče dostupnost interneta i velikog broja informacija?
U ovakvoj situaciji je potrebno biti informisan da bismo znali prilagoditi svoje ponašanje i pratiti mjere kriznog štaba. Međutim, količinu informacija koje ćemo tražiti treba dozirati. Internet nudi različite sadržaje, tako da se možemo edukovati i o drugim stvarima osim o epidemiji. Pored toga puno je netačnih, senzacionalističkih ili informacija koje namjerno stvaraju osjećaj nesigurnosti i panike što se negativno odražava na naše rasploženje i može povećati osjećaj tjeskobe, bespomoćnosti i straha. Takve informacije treba izbjegavati a ukoliko ih i dobijemo treba racionalno razmisliti o njima a ne samo nekritički prihvatati.
S obzirom da se građani naše zemlje susreću sa pandemijom koja je izazvala brojna ograničenja i zabrane u svakodnevnom životu, koliko vremena će trebati da ljudi počnu živjeti bez straha?
To je teško prognozirati i ne može se generalizovati. U svim fazama ljudi različito reaguju, neki su potpuno zaplašeni, neki prate mjere zaštite i smatraju da na taj način imaju kontrolu nad situacijom što ublažava strah a neki u potpunosti negiraju problem. Svakako da će određena doza straha i opreza trajati sve dok pandemija ne bude proglašena završenom. Međutim baš brojne informacije mogu izazvati druge vrste strahova, npr. različite teorije zavjere i sl.
Postoji li mogućnost da situacija kroz koju prolazimo ostavi i neke pozitivne efekte na ljude?
Svaka krizna situacija predstavlja mogućnosti za lični rast i razvoj. Ova situacija nas navodi da redefinišemo svoje sisteme vrijednosti, usvojimo neke nove vještine, navike i znanja te da osjećamo samopoštovanje jer smo se hrabro i dostojanstveno izborili sa problemima koju su bili pred nama. To je takođe individualno i svako će se usmjeravati u skladu sa prethodnim interesima i sistemom vrijednosti.
Kako će izgledati život nakon pandemije?
To je pitanje kojim se treba baviti niz stručnjaka iz različitih društvenih oblasti jer život pojedinca je nužno vezan za život zajednice. Međutim mislim da ni jedan ekspertski tim ne bi trenutno mogao precizno odgovoriti na ovo pitanje. Prije svega ne znamo koliko će pandemija trajati, koliko će se nastaviti mjere i kakve će biti ekonomske i političke posljedice. S druge strane, ljudi brzo zaboravljaju i prolagođavaju se, tako će nadam se biti i u ovom slučaju, da će život ući u svoje uobičajene, možda nešto drugačije tokove.
/Preuzimanje teksta, vijesti, fotografija i video snimaka dozvoljeno uz vidljivo navođenje izvora i linka ka Mondo portalu/
Pratite Mondo.ba na Facebooku, Instagramu i Twitteru. Aplikacija je dostupna za IOS i Android telefone.