Odluka o kupovini pokretne bolnice donesena je jer se očekivao veliki broj zaraženih u RS i na osnovu procjene bolničkih kapaciteta. Po riječima ministra Šeranića, jak zemljotres koji se krajem marta dogodio u Zagrebu takođe je uticao na odluku.
Odluka da se kupi bolnica, čiji svi dijelovi ipak na kraju nisu dostavljevi u Republiku Srpsku zbog čega će ugovor o nabavci biti raskinut, donesena je krajem marta, a ministar zdravlja i socijalne zaštite RS prisjetio se tog perioda i faktora koji su uzeti u obzir kada je odluka donošena.
Odluku o nabavci pokretne bolnice donio je Republički štab za vanredne situacije RS i zadužio Institut za javno zdravstvo da realizuje tu nabavku.
"Vratimo se u to vrijeme da vidimo kako je izgledalo kada se donosila odluka, otprilike 22. ili 23. marta ako se ne varam. Republički štab je u tom trenutku razmatrao ne samo epidemiološku situaciju u RS već smo pratili situaciju regionalno i gledali kako i na koji način da se ponašamo u toj epidemiji odnosno pandemiji. U tom trenutku bilo je preko 700 umrlih u Italiji, preko 600 umrlih u Španiji. Obje zemlje imale su eksponencijalni rast oboljenja...počelo je i u Francuskoj. Britanija je tek tad donijela odluku da iz strategije imuniteta krda pređu na strategiju zatvaranja kao i većina zemalja. Dakle u Evropi smo imali veliki broj umrlih i eksponencijalni rast zaraženih," prisjeća se ministar.
Šeranić kaže da je institut za javno zdravstvo razmatrao četiri moguća scenarija: situaciju bez zaraženih, situaciju sa pojedinačnim zarazama, situaciju sa žarištima ili klasterima i situaciju sa virusom u zajednici.
"Tad (krajem marta) smo bili u situaciji sa klasterima, a tek u aprilu smo došli u situaciju da ćemo se nositi sa virusom u zajednici i prema preliminarnim rezultatima i postupcima u Evropi i okruženju sve je ukazivalo da se i kod nas može desiti veliki broj oboljelih. Shodno procjeni bolničkih kapaciteta u RS, shodno tome da ste u Zagrebu imali malo prije toga zemljotres koji je oštetio pedijatrijsku bolnicu, a ponukani tim situacijama razmišljali o nekom objektu koji bi bio od značaja, prije svega zato što bi mogao da se locira na različitim lokacijama u Republici Srpskoj," objasnio je Šeranić za Mondo.
Dodatni bolnički kapaciteti su mogli biti obezbijeđeni u bolnicama u Banjaluci (UKC RS), Bijeljini i Istočnom Sarajevu.
''Postavljalo se pitanje: šta ako se ukaže potreba za dodatnim kapacitetima recimo u Zvorniku ili Nevesinju? Kako bi se ljudi smjestili? Tako da je štab sve to imao u vidu kada je odlučivao o nabavci same bolnice," rekao je ministar Šeranić.
Razlog je što dobavljač, bijeljinska firma ''Balkan global'' nije isporučila svu opremu kao što je bilo navedeno u ugovoru.
"Rok u ugovoru je bio 12 dana od dana njegovog potpisivanja. Neispunjenje ugovora vodi ka jednostranom raskidanju ugovora," rekao je v.d. direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, Branislav Zeljković.