U zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine otvorena je prva rasprava o kritičnim sirovinama u državi, koja uključuje potencijale i izazove rudarenja takvih materijala poput litijuma, cinka, kobalta
U Bosni i Hercegovini su potvrđena značajna nalazištalitijuma, najtraženije rude na svijetu, koja ima strateški značaj za globalnu proizvodnju baterija za električna vozila.
Prema podacima Centra za politike i upravljanje, nalazišta su locirana uglavnom u istočnom dijelu zemlje, a procjene ukazuju na više od milion tona koncentrata litijuma. Iako rudarski potencijal nije u potpunosti istražen, stručnjaci upozoravaju da Bosna i Hercegovina mora pažljivo razmotriti i potencijalne ekološke izazove ove eksploatacije.
Saša Magazinović, predsjednik "Zelenog kluba" i član Parlamentarne skupštine BiH, istakao je da panel-diskusija o kritičnim materijalima, koja je održana u Sarajevu, nije bila usmjerena na lobiranje, već na otvoreni dijalog o svim aspektima eksploatacije ovih sirovina. On je naglasio da je, osim ekonomske prilike, važno voditi računa o zdravlju ljudi i zaštiti okoline.
Litijum se smatra ključnim za postizanje ciljeva dekarbonizacije i smanjenja emisije CO2. Evropska unija već je identifikovala litijum kao jedan od 30 kritičnih materijala od strateškog značaja, a prema prognozama, cijena litijuma mogla bi porasti do 42 puta do 2040. godine. Sektor kritičnih materijala, uključujući litijum, očekuje se da će postati finansijski značajniji od naftnog sektora u naredne dvije decenije, prema procjenama MMF-a.
Međutim, kako ističe Haris Abaspahić iz Centra za politike i upravljanje, postoje i neistražena nalazišta, a trenutne procjene govore o 1,5 miliona tona litijum-karbonata samo na području opština Lopare i Ugljevik. Istraživanja se nastavljaju i u drugim regijama, uključujući Čajniče, Jezero, Šipovo, Bijeljinu, Zvornik i Brčko.
Bosna i Hercegovina, sa svojom bogatom rudarskom tradicijom, suočava se s izazovom kako da iskoristi rudni potencijal, dok istovremeno čuva okolina. Prema riječima Abaspahića, trenutne rezerve uglja, željezne rude i boksita čine BiH važnim igračem u regionalnoj i globalnoj industriji kritičnih materijala, ali se postavlja pitanje šta BiH može dobiti, a što izgubiti u procesu eksploatacije.
Magazinović smatra da je trenutni trenutak savršen za otvaranje dijaloga na ovu temu, jer je važno da Bosna i Hercegovina upravlja svojim strateškim interesima na temelju svih dostupnih informacija.
Organizatori panel-diskusije, Zeleni klub i Centar za politike i upravljanje, pozvali su sve relevantne aktere u Bosni i Hercegovini da aktivno učestvuju u raspravi o eksploataciji kritičnih materijala. Tema ove diskusije je „Kritični resursi u BiH: od boksita do litijuma – resursi budućnosti ili prijetnja okolini?“, a u fokusu su bili potencijali i izazovi povezani s litijumom.
