Opozicija u RS smatra da se iza odluke da se BN TV-u uskrati zemaljski signal, kao i to što ovom mediju nije omogućen ulazak u digitalni sistem emitovanja MUX A, krije pritisak SNSD-a. Sporost digitalizacije u BiH i prateće pojave opet dobijaju političke konotacije.
Rukovodstvo PDP-a kritikovalo je danas odluku RAK-a da se BN televiziji uskrati zemaljski signal, odnosno da se ne odobri ulazak u MUX A sistem (elektronska komunikaciona mreža za digitalne televizije), uz ocjenu da je ova televija pod brutalnim napadima SNSD-a i lidera ove stranke Milorada Dodika.
Smatraju da je na sceni ono što je Dodik najavljivao, da će se „obračunati sa BNTV“, te ih targetirao kao „neprijateljsku i antisrpsku televiziju“.
Predsjednik PDP-a Branislav Borenović je rekao da postoji perfidna igra u kojoj glavnu ulogu igraju SNSD i Dodik, koji žele ugušiti medijske slobode u RS.
Borenović smatra da je na sceni obračun sa medijima koji se kritički odnose prema vladajućem režimu, a najavio je borbu da se „diskriminacija zaustavi“, a najavio je krivične prijave onih koji su radili protivno odlukama Parlamentarne skupštine BiH.
Istakao je da je 7. jula bila sjednica PS BiH kada su usvojeni zaključci da se do 20. jula odobri ulazak u MUX A sistem svim komercijalnim televizijama, a da su za to glasali svi osim poslanika SNSD-a.
„To je nezapamćeno za bilo koje demokratsko društvo. Želi se na zabrinjavajući i nezakonit način ugušiti mogućnost da pojedini mediji rade svoj posao“, kazao je Borenović.
On smatra da se radi o favorizovanju jedne privatne televizije.
„Sve evropske države su obezbijedile jednak tretman, a jedino u RS se pravi selektivan pristup i onemogućava svim komercijalnim televizijama ravnopravan tretman i uvodi nas u završnu fazu diktature“, istakao je Borenović.
On je dodao da se jednoj privatnoj televiziji obezbjeđuje prvo mjesto u digitalnom svijetu, a čak i javni servis (RTRS) se stavlja na drugo mjesto, aludirajući na banjalučku Alternativnu televiziju.
„To simbolično pokazuje bahatost i koliko je režim otišao u krajnost, da pokažu kako sila može sve uraditi u RS“, dodao je Borenović.
BN: Diskriminacija
Na sajtu BN televizije juče je objavljeno da je Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) ugasila predajnike velikom broju televizijskih stanica, među kojima i BN TV. BN TV je primorana 1.septembra isključi predajnike u Novom Gradu, Odžaku i Zvorniku, a od 1. oktobra to mora da uradi i u Bijeljini, Doboju i na Kozari. Krajem godine BN TV predajnike mora isključiti i u Boljanicu, Tesliću, Novom Goraždu.
„Ovim gašenjem do kraja godine BN TV ostaje bez 50% zemaljskog signala,“ navode u ovoj televiziji.
U bijeljinskoj televiziji navode i da je Parlamentarna skupština BiH na zasjedanju 7. jula donijela odluku kojom je naložila RAK-u i javnim servisima da se televizijama čiji se predajnici gase obezbijedi nesmetan rad putem digitalnog MUX A sistema, na isti način kako su to uradile 2015. i 2016. godine ostale evropske zemlje, uključujući i zemlje u regionu - Srbiju, Hrvatsku, Makedoniju i Crnu Goru.
U BN televiziji navode da su uputili dva dopisa RTRS-u (za uključenje u MUX A - jer javni servisi upravlja ovim sistemom, prim. aut.) sa urednom dostavnicom i dokazom da su iste zaprimili, ali ni na jedan dopis odgovora nije bilo, "dok je ATV iz Banjaluke ekspresno u HD formatu uključena u MUX A, na poziciju broj 1." Za ovo optužuju Draška Milinovića, direktora RAK-a i bivšeg direktora RTRS, aludirajući na političke veze sa SNSD.
''Nije teško zaključiti, ako se zna vlasnička struktura i porodična pozadina ovog medija (ATV-a). Kršenje zakona i diskriminacija u ovoj zemlji očigledno nikoga ne zanimaju," navode u RTV BN.
RAK: Gašenje analognih predajnika zbog uvđenja 5G
RAK je saopštenjem na svojoj stranici početkom jula ove godine pojasnila da je hrvatska regulatorna administracija (HAKOM) zahtijevala da se zbog uvođenja 5G pristupne mreže, od 1. jula do 31. decembra ove godine sukcesivno ugase analogni predajnici koje koriste TV stanice u BiH.
"Agencija je dužna da, po međunarodno usaglašenoj i važećoj proceduri, uklanja štetne smetnje koje nastaju u susjednim zemljama zbog djelovanja predajnika iz BiH, i ne postoji bilo kakva alternativa ovoj aktivnosti koja je obavezujuća za sva regulatorna tijela u svijetu, prema standardima i propisima Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU). Isto se odnosi i na smetnje iz susjednih zemalja koje uzrokuju probleme na teritoriji BiH," piše u pojašnjenju.
Agencija se obavezala da će osigurati "da svaki nosilac dozvole za TV emitovanje na zemaljskoj mreži u BiH ostvari pravo na distribuciju signala do jednog od kablovskih operatera, odnosno do distributivnog čvorišta, čime se osigurava kontinuitet emitovanja signala i programa, do trenutka kada počnu sa radom digitalni multipleksi na teritoriji BiH."
"Kada je riječ o kapacitetima za digitalno zemaljsko emitovanje javnih servisa u BiH, oni su limitirani, jer rade u DVBT standardu, i tehničko-tehnološki nisu u mogućnosti da prime signale svih komercijalnih televizija u BiH, te ih emituju na način kako se to traži određenim inicijativama," navode u RAK.
Šta ovo znači?
RTV BN i sve druge komercijalne televizije u područjima u kojima su imale analognu zemaljsku pokrivenost prešle su u tzv. kablovsku distribuciju, ali problem su područja gdje nema kablovske infrastrukture.
Signal komercijalnih televizija se tim područjima može dostaviti samo preko uključivanja u MUX A kojim upravljaju javni servisi (RTRS i BHT)
Parlamentarna skupština BiH 7. jula je usvojila prijedlog u kome se od javnih sevisa RTRS i BHT i Regulatorne agencije za komunikacije traži da u roku od 30 dana u Digitalni MUX A na lokacijama Banjaluka, Sarajevo i Mostar uključe i komercijalne TV stanice koje gase anologni TV signal.
Prema ovom zaključku RTRS i BHT se obavezuju da u narednih 30 dana u svoj digitalni paket na Kozari, Humu, Trebeviću, Fortici i Planinici uključe i ostale TV stanice koje od 1. jula ostaju bez analognog TV signala.
Od javnih servisa je zatraženo i da ubrzaju proces digitalizacije i primijene usvojenu strategiju javnih servisa po kojoj treba krenuti u implementaciju postavljanja opreme i na ostalim lokacijama u BiH, a koja kasni više od 5 godina. Za ovaj projekat, Savjet ministara BiH 2011. godine odobrio je 30 miliona KM državnog novca, a ovaj projekat proglašen je od kapitalnog značaja.
(Mondo)