Zemlje nasljednice bivše SFRJ do sada su podijelile dvije trećine imovine te države, a BiH su u toj raspodjeli pripali stanovi i rezidencije od Bolivije do Norveške, ali i milioni maraka od prodaje objekata koje niko nije htio da preuzme.
Savjet ministara BiH na posljednjoj sjednici je usvojio informaciju koju je pripremilo Ministarstvo finansija i trezora, u kojem je pravljen presjek stanja kada je riječ o implementaciji Sporazuma o pitanjima sukcesije te njegovih sedam aneksa.
Podjela imovine je tema koja je dvije decenije na dnevnom redu zajedničkih komisija zemalja nastalih raspadom nekadašnje države, a u Ministarstvu finansija i trezora BiH ističu da je aneksom “B” uređena podjela diplomatsko-konzularne imovine prema geografskim regionima, a bivša SFRJ imala je 123 diplomatska i konzularna predstavništva. BiH, kako je definisano sporazumom, u svakoj od regija pripada 15 odsto vrijednosti imovine, a do sada je dobila objekte na 15 destinacija, piše Glas Srpske.
"BiH je u dosadašnjem procesu raspodjele, između ostalog, dobila ambasade u Londonu, Norveškoj, Kanadi, Keniji, Turskoj, rezidenciju u Austriji, stan u Italiji, kuću u Brazilu, dio objekta u Indiji i deset odsto participacije imovine u Boliviji", navedeno je u informaciji ministarstva uz naglasak da je ukupna vrijednost imovine procijenjena na 32,6 miliona dolara.
Aneksi koji čine sporazum o sukcesiji:
* A Pokretna i nepokretna imovina
* B Diplomatska i konzularna imovina
* C Finansijska potraživanja i dugovanja
* D Arhive
* E Penzije
* F Ostala prava, koristi i dugovanja
* G Privatno vlasništvo i stečena prava
BiH je, kada je u pitanju novac od prodaje, zaradila nekoliko miliona KM. Prodata je imovina u Ankari, Vašingtonu, Bonu i Tokiju, a nasljednice su se dogovorile već ranije o prodaji objekata DKP-a bivše SFRJ za koje nije zainteresovana nijedna država nasljednica.
U informaciji je istaknuto i da su nadležni otvorili diskusiju u vezi s dopunom aneksa “B” novootkrivenom imovinom te da je otpisan jedan broj nepokretnosti za koje je, nakon provjere imovinsko-pravnog i faktičkog statusa, nesumnjivo utvrđeno da nisu bile u vlasništvu SFRJ.
"Te odluke su prve takve vrste u okviru Zajedničkog odbora, što predstavlja značajan pomak u odnosu na dosadašnji rad. Može se očekivati i rješavanje statusa svih preostalih objekata na identičan način", piše u informaciji koja je dobila zeleno svjetlo Savjeta ministara.
U Savjetu ministara BiH za “Glas Srpske” je potvrđeno da je zadužen član Zajedničke komisije aneksa “A”, koji se odnosi na pokretnu i nepokretnu imovinu, da uputi zahtjev predstavnicima ostalih država nasljednica za sazivanje sastanka ove zajedničke komisije kako bi započeo njen rad.
"Implementacija aneksa “B”, koji se odnosi na diplomatsku i konzularnu imovinu, odvija se zadovoljavajućom dinamikom, te je istaknuta potreba da ovlašćeni predstavnik BiH u ovoj komisiji nastavi započete aktivnosti s ciljem konačne raspodjele DKP imovine bivše SFRJ", rečeno je u Savjetu ministara uz naglasak da bi na narednom sastanku Zajedničkog odbora za sprovođenje aneksa “B” kao najznačajnije pitanje trebalo da bude raspodjela kompleksa bivše SFRJ u Moskvi.
Iz Ministarstva inostranih poslova BiH ranije je rečeno i da će sredstva dobijena nakon zajedničke prodaje objekata u Bernu i Njujorku, odnosno oko 15,5 miliona KM, biti usmjerena na kupovinu objekata za smještaj DKP-ova na lokacijama gdje ministarstvo izdvaja znatan iznos novca po osnovu zakupa te gdje nema imovinu u svom vlasništvu.
Šuma
Krajem decembra 1947. jugoslovenski predsjednik Josip Broz Tito prvi put je posjetio Rumuniju. Da bi učvrstili novo socijalističko prijateljstvo, rumunski zvaničnici su poklonili Titu sliku velikog rumunskog umjetnika Jona Andreskua pod nazivom “Šuma”. Mnogo godina kasnije ta slika je umiješana u napetu špijunsku priču i otkriva tajnu koja će uzdrmati temelje i Jugoslavije i Rumunije. Dokumentarac je svjedok kompleksnosti i raznovrsnosti glasova koji čine ono što zovemo stvarnošću.