Kristijan Šmit je danas je tokom saslušanja pred Komitetom za spoljne poslove parlamenta Velike Britanije rekao da se zalaže za uvođenje finansijskih sankcija Republici Srpskoj i žalio se što ovo nije vrijeme Pedija Ešdauna.
Kristijan Šmit je danas je tokom saslušanja pred Komitetom za spoljne poslove parlamenta Velike Britanije, govoreći u vezi sankcionisanja političara iz Republike Srpske koji su na crnim listama, kazao je kako se više zalaže za "finansijsko uslovljavanje Republike Srpske" i da su u vezi sa tim "EU i Njemačka blokirali neki novac i sada razgovaramo sa MMF-om i drugima da vidimo šta oni mogu uraditi".
Šmit, čiju funkciju visokog predstavnika ne prizanju u Republici Srpskoj, ali ni dijelu međunarodne zajednice (Rusija, Kina, pa i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović) je na početku svoga svjedočenja kazao kako mu je drago što su se stvari pokrenule u BiH što nije bio slučaj prethodnih godina zbog, kako je istakao, blokada predstavnika iz Republike Srpske. Sada su se ti predstavnici, dodao je, predvođeni entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom vratili u institucije.
Na pitanje da li će koristiti tzv. "Bonska ovlašćenja" protiv političara iz RS, koji su u vlasti, a nalaze se na crnim listama SAD-a i Velike Britanije, Šmit je odgovorio da bi volio da je ovo sada vrijeme Pedija Ešdauna kada je bila snažnija podrška međunarodne zajednice".
Podsjećamo da je Ešdaun visoki predstavnik koji je najčešće koristio "Bonska ovlaštenja", namećući zakone i smjenjujući političare.
"Ponekad BiH volio da sam poput Ešdauna, on je radio u nekom drugom okruženju kada je bilo snažno prisustvo SFOR-a i imali smo međunarodnu policijsku strukturu. Ne bih to odbacio, ali još uvijek ne bih koristio Bonska ovlaštenja. Više bih razmišljao o finansijskom uslovljavanju. RS je jedan od siromašnijih dijelova BiH, treba novac i podršku. Očito da nas je Dodikova odluka da se nagradi Putin malo navela na neki drugi pravac. EU i Njemačka su blokirali neki novac i sada razgovaramo sa MMF-om i drugima da vidimo šta oni mogu uraditi. To treba da ima dalekosežne posljedice, a ne samo da se ukloni jedna osoba. Za 9. januar smo u RS imali jednu paradu koja je bila prikaz srpskog identiteta, a to nije srpski entitet nego multietnički. 9. januar se veže za Karadžića i ono što je najavio 1991. godine”, zaključio je Šmit, prenosi N1.