Ukidanjem vanredne situacije u Republici Srpskoj koja je prouzrokovana pandemijom virusa korona moglo bi konačno odzvoniti fotelji brojnih vršioca dužnosti direktora.
Republički štab za vanredne situacije, još krajem marta 2020. godine, donio je zaključak kojim je definisano da mandat lica koje je Vlada RS postavila za vršioce dužnosti traje do okončanja vanredne situacije.
Iz Vlade RS u petak Glas Sroske nije dobio odgovor da li je s ukidanjem vanredne situacije u Srpskoj u četvrtak, automatski van snage stavljen i zaključak Republičkog štaba od prije tri godine te da li je nekim novim zaključkom onaj od 2020. godine potrebno staviti van snage.
Skoro da u Srpskoj nema preduzeća, agencije, fonda, zavoda te druge institucije na koje je izabran direktor putem konkursne procedure. Praksa nalaže da bude raspisan konkurs, a nakon okončanja te procedure, spisak najuspješnijih kandidata prosljeđuje se na adresu Vlade Srpske, koja imenuje direktora sa te liste.
Međutim, te prakse skoro da nema, a kako upućeni tvrde postavljanjem vršioca dužnosti direktora otvorena su vrata za razne manipulacije, odnosno na čelo pojedinih preduzeća, fondova, zavoda, agencija i institucija postavljaju se ljudi koji ne ispunjavaju uslove za rukovođenje. Takođe, status vršioca dužnosti nerijetko se koristi i za političke ucjene.
U prethodnom periodu imali smo bezbroj slučajeva da je mandat vršioca dužnosti produžavan na nekoliko mjeseci ali i više godina.
Direktor Agencije za državnu službu RS Aleksandar Radeta pojasnio nam je da između vršioca dužnosti direktora i direktora postoji razlika samo u mandatu, ali ne u odgovornosti.
"Vlada svaka tri mjeseca odlučuje da li će produžiti mandat vršiocima dužnosti direktora, dok onima koji su izabrani putem konkursa mandat traje četiri ili pet godina. Odgovornost i rad moraju biti isti. I oni koji su u statusu v.d. direktora i direktori moraju raditi isto kako je predviđeno zakonima i podzakonskim aktima", rekao je “Glasu Srpske” Radeta.
Naglasio je da se mandat v.d. direktora može produžiti i na mjesec, dva, ali to je najčešće period od tri mjeseca.
"S druge strane, kada se raspisuje konkurs putem Agencije nakon okončane procedure listu najuspješnijih kandidata šaljemo na adresu Vlade čija je dužnost da imenuje direktora", zaključio je Radeta.
I revizori u izvještajima javnih fondova, zavoda, agencija često ukazuju da su pojedini direktori predugo u statusu v.d. te da to nije u skladu sa zakonima.
Đajić i Šuput
Jedni od rijetkih konkursa koji su sprovedeni u posljednje vrijeme jeste konkurs za izbor direktora Univerzitetsko kliničkog centra RS i republičke Agencije za bankarstvo. Na čelo UKC-a postavljen je nakon konkursne procedure Vlado Đajić, dok je za bankarski sektor izabran Srđan Šuput.
(Glas Srpske/Mondo)