Evropska komisija je prije nekoliko mjeseci zatražila da Bosna i Hercegovina (BiH) uvede vize za sedam zemalja. Osim Turske, Kine i Rusije, na spisku su i Saudijska Arabija, Azerbejdžan, Oman i Katar.
Kako su za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli dvojica ministara, ministar inostranih poslova u Savjetu ministara BiH Elmedin Konaković i ministar bezbjednosti Nenad Nešić, razlog za to je što se srpski i bošnjački ministri u Savjetu ministara BiH izričito protive uvođenju viza Rusiji, Kini i Turskoj.
Evropska komisija na tome insistira zbog usklađivanja spoljne politike Bosne i Hercegovine s EU, na što se BiH obavezala kada je postala zemlja kandidatkinja za članstvo.
"EU očekuje od BiH, kao zemlje kandidata, potpunu usklađenost s politikama EU u više oblasti, uključujući viznu politiku", rekao je Ferdinand Kenig, portparol Delegacije EU u BiH, za RSE.
Kako ističu nadležni ministri, za Saudijsku Arabiju, Azerbejdžan, Oman i Katar, postoji mogućnost uvođenja viza kako bi se djelimično ispunio zahtjev EU.
"Pitao me je to nedavno i ministar unutrašnjih poslova Austrije (Gerhard Karner). Ne očekujte od mene da kažem da ćemo da uvedemo vize Rusiji i Kini ili od nekih drugih ministara da ćemo da uvedemo vize Turskoj", rekao je za RSE Nenad Nešić.
Njegov kolega u Savjetu BiH Elmedin Konaković je nedavno u obraćanju medijima ponovio isto.
"Nećemo ih poslušati, kad govorim o Turskoj. To su prijatelji BiH", izjavio je medijima ministar Konaković 7. septembra, dodajući i da "ne postoji ambijent u kojem bi se moglo desiti da ministri iz Republike Srpske dignu ruke za uvođenje viza Rusima ili Kinezima".
Savjet ministara BiH čine predsjedavajuća i devet ministara, od kojih su po tri Bošnjaka, Hrvata, Srbina kao konstitutivnih naroda, i jedan ministar iz reda "Ostalih".
Da bi neki prijedlog bio stavljen na dnevni red sjednice potrebno je da za to glasaju predsjedavajuća i njena dva zamjenika koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.
Da bi bilo koja odluka bila usvojena, uz prostu većinu, za nju mora glasati najmanje jedan ministar iz svakog naroda.
Iz Delegacije EU u BiH ukazali su za RSE na dva suprotna primjera usklađivanja vizne politike BiH s EU iz 2023. godine.
Naime, Bosna i Hercegovina je uvela vize za Bahrein 1. septembra ove godine, što je ocijenjeno kao "pozitivan korak kojim je BiH ispunila dio obveza".
Nasuprot tome, EU je kritikovala privremenu suspenziju viznog režima za građane Saudijske Arabije od 5. jula do 1. oktobra 2023. godine.
Ministar Konaković je iznio podatak da su se tokom ljetne sezone "za 130 posto povećali dolasci iz Saudijske Arabije što je uticalo na bh. ekonomiju" pa su, kako je kazao, "u EU razumjeli da BiH ima svoje specifičnosti".
Iz Delegacije EU su za RSE su naglasili da bi uvođenje BiH viza građanima zemalja kojima su potrebne šengenske vize "bilo dobro za funkcioniranje bezviznog režima BiH s EU".
Evropska komisija je u godišnjem izvještaju o bezviznom režimu iz decembra 2022. navela da BiH ispunjava kriterije za bezvizni režim.
Međutim, naglašava se da je "prioritetno da BiH uskladi svoju viznu politiku s EU", posebno ukazujući na "treće zemlje koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili rizik po bezbjednost EU".
Kad je EU ukinula vize BiH 2010. godine, BiH se obavezala na usklađivanje svoje vizne politike s EU.
Ako se BiH ne pridržava vizne politike EU, Evropska komisija može ministrima policija zemalja članica preporučiti suspenziju bezviznog režima s BiH.
EU je 9. septembra 2022. godine, zbog invazije Rusije na Ukrajinu, kao dio paketa sankcija, ponovno uvela vize za ruske državljane, koji su imali olakšan ulaz u EU od 2007. godine.
Iako su "diplomati BiH u Briselu glasali za sankcije EU protiv Rusije, Bjelorusije i nekih njihovih državljana, te sankcije nisu sprovedene u BiH jer ih mora posebnom odlukom propisati Savjet ministara BiH, a za to nema saglasnosti.
Predstavnici RS protive se uvođenju bilo kakvih sankcija Rusiji, uključujući i mjere vezane za vize.
Državljani 77 zemalja mogu ući u Bosnu i Hercegovinu bez viza, prema posljednjoj odluci Savjeta ministara iz 2017. godine.
Prema podacima Međunarodnog udruženja vazdušnog saobraćaja (IATA), državljani BiH mogu bez viza putovati u 118 država od 193 članice UN-a.
Od evropskih zemalja, državljanima BiH potrebne su vize samo za Ujedinjeno Kraljevstvo, a u regiji BiH ima vizni režim s Kosovom čiju "nezavisnost" ne priznaje.
Bosna i Hercegovina je uspostavila bezvizni režim s Rusijom 2013. godine, s Turskom 2016. godine, s Kinom - uključujući Tajvan, Hong Kong i Makao - od 2018. godine.
Prema odluci iz 2017. godine, svi državljani Katara, Azerbajdžana i Omana mogu boraviti u BiH do 90 dana godišnje, dok su svim državljanima BiH potrebne vize za ulazak u te zemlje.
Prema podacima dostupnim na stranicama Ministarstva spoljnih poslova BiH, državljanima nekoliko zemalja, među kojima su Peru, Venezuela, Bahami, Maršalska Ostrva, Kiribati ili Izrael i Japan, nisu potrebne vize za ograničeni boravak u BiH, ali su vize potrebne državljanima BiH za putovanje u te zemlje.
Suprotni primjer je Bjelorusija u koju državljani BiH mogu putovati bez viza uz polisu osiguranja od najmanje 10.000 evra, dok su Bjelorusima potrebne vize za ulazak u BiH.
Bosna i Hercegovina ima bezvizni režim s nekoliko pacifičkih, karipskih i južnoameričkih zemalja poput Sejšela, Samoe, Dominikanske Republike, Kolumbije, Čilea ili Trinidada i Tobaga. Te države nisu sporne za EU budući da njihovim državljanima nisu potrebne šengenske vize.
(RSE/MONDO)