Kristijan Šmit kojeg vlasti u Republici Srpskoj ne priznaju kako Visokog predstavnika gostovao je u emisiji "Telering" Radio-televizije Republike Srpske.
Šmit je u "Teleringu" između ostalog da je prije godinu i po imao iskren telefonski razgovor sa Miloradom Dodikom.
"To je bio prijateljski razgovor, jer on me poznaje kao i ja njega i ranije smo uspješno sarađivali. On me pozvao da dođem, ali je rekao da nije spreman da me podrži. Mislio sam da ipak možemo doći u fazu da ponovo možemo sarađivati u interesu BiH", rekao je Šmit.
Njegovo mišljenje je da nema sumnje u to da je njegov status Visokog predstavnika legitiman. Kaže da Savjet bezbjednosti ne imenuje, već samo pozdravlja imenovanje Visokog predstavnika, a da jedan od njegovih predstavnika Kristijan Švarc Šiling nije ni spomenut u dokumentima Savjeta bezbjednosti (napomena: dokumenti UN-a ovu tvrdnju demantuju).
Ispričao je kako je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović bila na sjednici Savjeta bezbjednosti UN, ali je izašla kada je on podnosio izvještaj.
"Gospođa Cvijanović je tada izašla sa sjednice. Pozdravio sam je. Ona je bila malo nervozna, da ne daje nikakav komentar, već da me optužuje. I to je bila situacija. Samo zamislite kakvu je sliku poslala kao predstavnica šefa države i sliku o svojoj zemlji, BiH", rekao je Šmit u "Teleringu".
Navodi da su, "ne samo Amerikanci i Britanci, već i predstavnici drugih zemalja", kako kaže, došli i rekli: "šta je ovo, šta se dešava, šta radi ova gospođa"?
Takođe, na početku emisije Šmit je rekao: "Ja nisam diplomata, ja sam političar". Navodi da sada ne bi savjetovao nekom mlađem kolegi političaru da dođe u BiH i tek tako pokuša riješiti probleme.
Snimak Šmitovog gostovanja:
Republika Srpska, oslanjajući se na stavove Rusije i Kine kao stalnih članica Savjeza bezbjednosti UN smatra da Šmit nema legitmitet kao visoki predstavnik jer prilikom imenovanja nije potvrđen u ovom tijelu Ujedinjenih nacija.
Šmita su službeno za visokog predstavnika imenovali ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (Peace Implementation Council – PIC) u maju 2021. godine nakon što ga je za to mjesto kandidovala Njemačka. Sa odlukom se tada nije služila Rusija kao članica PIC-a.
Mišljenja se ukrštaju oko toga da li imenovanje visokog predstavnika treba ili ne treba da potvrdi Savjet bezbjednostu UN. Dejtonski sporazum propisuje da visoki predstavnik biva imenovan u skladu sa relevantnom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.
(MONDO)