Bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Mićo Stanišić zatražio je od predsjednika Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove prijevremeno puštanje na slobodu, nakon što je izdržao dvije trećine kazne.
Kako se navodi u podnesku koji je podnio njegov advokat Slobodan Božović Stanišić ima na to pravo prema zakonima Republike Poljske, u kojoj se nalazi na izdržavanju kazne.
U podnesku se podsjeća da je 30. juna 2016. Žalbeno veće MKSJ-a osudilo Stanišića, podnosioca zahtjeva, na 22 godine zatvora, računajući period koji je već proveo u pritvoru.
"Podnosilac zahtjeva dobrovoljno se predao 11. marta 2005. godine, a prebačen je u Poljsku na odsluženje ostatka kazne u julu 2019. godine", navodi se u podnesku.
U skladu sa Krivičnim zakonikom Republike Poljske, osuđeno lice ima pravo da podnese zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu nakon što odsluži dvije trećine kazne.
Podnosilac zahtjeva je, prema tome, stekao pravo da podnese zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, u skladu sa domaćim zakonima države u kojoj služi kaznu, 19. septembra 2024. godine.
U skladu sa pravilima, predsjednik Suda će uzeti u obzir, između ostalog, težinu zločina za koje je osuđenik osuđen, postupanje sa zatvorenicima u sličnom položaju, demonstraciju rehabilitacije zatvorenika, kao i bilo kakvu suštinsku saradnju zatvorenika sa tužiocem.
"Ukoliko mu bude odobreno prijevremeno puštanje na slobodu, podnosilac molbe će se vratiti da živi sa svojom porodicom, u njihovoj porodičnoj kući. Podnosilac zahtjeva ima neophodna finansijska sredstva za svoje izdržavanje, pošto prima mjesečnu naknadu za odlazak u penziju – penziju. Dalju podršku za podnosioca zahtjeva po njegovom puštanju dali bi članovi njegove neposredne porodice – žena i djeca", navodi se u podnesku advokata odbrane Slobodana Zečevića.
Podnosilac zahtjeva tvrdi da, posebno imajući u vidu dužinu kazne, njegovo ponašanje ispoljava veliki stepen resocijalizacije. Nakon skoro 20 godina od dobrovoljne predaje, i više od 32 godine od izvršenja zločina, do sada izdržana kazna doprinosi ne samo poništavanju mogućnosti činjenja daljih zločina, već i pomirenju u zajednici u kojoj je počinjeni su zločini.
Stanišić je osuđen za ratne zločine u BiH od 1992. do 1995. godine.
(Srna)