Kandidat za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija, obratio se danas Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH koji bi trebalo da potvrdi njegovo imenovanje.
Tegeltija je rekao da je svjestan obaveza i težine zadatka koje nosi ova funkcija i velikih očekivanja građana koji, kako kaže, žele sigurnu budućnost za sebe i svoje porodice. Tegeltija je istakao je da je u potpunosti privržen principu vladavine prava, poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava, ustavne strukture i nadležnosti svih nivoa vlasti u BiH.
''Moramo raditi maksimalno predano da nadoknadimo vrijeme koje je propušteno u prethodnih godinu dana'', rekao je Tegeltija.
Najavio je da će nakon izbora svih ministara u Savjetu ministara biti objavljen detaljan plan rada za mandatni period.
''Mi nemao pravo na (probnih) 100 dana, već moramo odmah odblokirati sve procese u Savjetu ministara i PS BiH, usvojiti budžet i sredstava za investicije staviti na raspolaganje entitetima," rekao je Tegeltija.
Zahvalio se liderima političkih partija i dodao da će principi za formoranje vlasti biti smjernice za djelovanje u narednom periodu.
Istakao je da su ključne reformske oblasti koje će biti u fokusu Savjeta ministara usko vezane sa prioritetima u Zajedničkim socio-ekonomskim reformama za 2019-2022. godinu, koje su već usvojile vlade Republike Srpske i Federacije BiH.
Podnoseći ekspoze poslanicima Predstavničkog doma parlamenta BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu, Tegeltija je rekao da će se te reforme naći na dnevnom redu prve sjednice Savjeta ministara.
"Pored Zajedničkih socio-ekonomskih reformi, prioriteti i preporuke koje su date u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU takođe su okvir za djelovanje Savjeta ministara u narednom periodu, s ciljem da što prije dobijemo kandidatski status. I na kraju, politike sa međunarodnim finansijskim institucijama, koje će kroz rad vlasti na nivou BiH odblokirati neophodne investicije u zemlji, u samom su vrhu naših prioriteta", naglasio je Tegeltija.
On je naglasio da su ključne reformske oblasti Savjeta ministara ekonomija, reforma javne uprave, evrointegracije, vladavina prava, odnosi unutar BiH, saradnja sa međunarodnim finansijskim institucijama i međunarodnom zajednicom, migrantska kriza, izbjeglice, raseljena lica i povratnici i mladi, žene i ostale osjetljive kategorije.
"BDP po glavi stanovnika u BiH trenutno je na nivou jedne trećine BDP-a u EU i sa trenutnom stopom rasta BiH, prema Studiji rasta i zapošljavanja za BiH, koju je izradila grupacija Svjetske banke, trebalo bi nekoliko decenija da se približi prosjeku EU", rekao je Tegeltija.
On je naglasio da nedovoljan razvoj privatnog sektora i nizak nivo investicija predstavljaju značajan izazov, posebno jer privatni sektor ima poteškoća da ostane konkurentan i nedostaje mu potrebne dinamičnosti za izvozno orijentisani rast.
"Prema podacima Međunarodne finansijske korporacije, njegov udio u bruto domaćem proizvodu zemlje je tek 65 odsto i najniži je u regiji, dok je produktivnost rada manja od polovine sedam manjih privreda u tranziciji u Evropi. Prema istom izvještaju, samo 15 odsto radno sposobnog stanovništva u BiH formalno je zaposleno u privatnom sektoru, dok je javni sektor i dalje preglomazan, pružajući trećinu svih radnih mjesta u zemlji", naveo je Tegeltija.
On je rekao da, prema Globalnom indeksu konkurentnosti za 2018/19. godinu, BiH za razliku od prethodnih godina nije poboljšala svoju poziciju, te da je i dalje nisko rangirana, što ukazuje na to da nije došlo do značajnih pomaka po pitanju njene konkurentske pozicije.
"Anketna stopa zaposlenosti za BiH za 2018. godinu iznosila je 34,3 odsto, i u blagom je porastu u odnosu na prethodnu godinu. Prema administrativnim podacima, u 2018. godini u prosjeku je bilo 804.497 osoba zaposleno, od čega su 341.521 bile žene. Ovo predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu kada je 784.094 osoba bilo zaposleno, od čega 329.922 su bile žene", istakao je Tegeltija.
On je dodao da i ostali anketni pokazatelji, stopa nezaposlenosti i stopa aktivnosti, bilježe pozitivan trend, međutim u poređenju sa zemljama iz okruženja, stopa zaposlenosti ne bilježi značajne pomake, te da se posebno žene i mladi suočavaju sa izazovima u zapošljavanju.
Tegeltija je rekao da je još od 2015. godine, kroz Reformsku agendu definisano smanjenje opterećenja rada, jer visoki nameti na rad, negativno utiču na plate radnika i konkurentnost privatnog sektora i da je osim toga prosječna razlika između plata u javnom i privatnom sektoru najveća u regiji, što je prvenstveno posljedica značajnog prisustva sive ekonomije.
Prema Izvještaju o lakoći poslovanja, kaže Tegeltija, BiH je i dalje nisko rangirana, a ključni razlog je neusklađenost propisa koji se odnose na unutrašnje tržište i trgovinu, politička nestabilnost i neefikasna administracija.
"Prema tome, jedan od prioriteta u BiH je uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora kojim bi se uklonile prepreke za slobodno kretanje roba i usluga, što podrazumijeva horizontalnu harmonizaciju propisa između različitih nivoa vlasti, u skladu sa ustavnim uređenjem BiH i nadležnošću institucija", ocijenio je Tegeltija.
Prema Globalnom inovacijskom indeksu za ovu godinu, istakao je Tegeltija, BiH je rangirana na 76. mjesto od 130 zemalja i nije napravila pomake u oblasti istraživanja i inovacija.
"Nažalost, BiH je i dalje najlošije plasirana zemlja sa Balkana. Procijenjena ukupna izdvajanja za istraživanja, i privatna i javna ulaganja, iznosila su oko 0,2 odsto BDP-a, što pokazuje da od 2013. pa do danas i dalje veoma malo sredstava izdvajamo u te svrhe. IT sektor bi mogao značajnije podstaći konkurentnost, inovativnost, povećati potencijal rasta zemlje i ponuditi nova rješenja u borbi protiv korupcije", ocijenio je Tegeltija.
On je dodao da u skladu s analizom Međunarodnog monetarnog fonda, na svim nivoima vlasti u BiH postoji više od 550 preduzeća u javnom vlasništvu koja zapošljavaju oko 80.000 ljudi ili oko 11 odsto svih zaposlenih u zemlji.
"Istovremeno, oko jedne trećine procijenjenih ukupnih poreskih dugovanja su dugovi javnih preduzeća, dok je većina javnih preduzeća u neizvjesnoj finansijskoj situaciji. Ovakvo stanje uzrokuje poremećaje na tržištu i neadekvatnu raspodjelu privrednih resursa, dok produktivnost u javnom sektoru, u većini slučajeva, nije na zadovoljavajućem nivou", ukazao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, sve navedeno ima za posljedicu da zbog nedostatka prilika i perspektive za budućnost, građani napuštaju zemlju, posebno obrazovani, kvalifikovani i mladi ljudi, čime se radna snaga dodatno smanjuje, a BiH ostaje bez ljudskog kapitala.
Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, BiH je po odlivu mozgova rangirana na 140. mjesto od 144 zemlje, te veliki odlazak kvalifikovane radne snage ostaje jedan od najhitnijih i najozbiljnijih izazova sa kojima se zemlja susreće, jer će sadašnji demografski problem u budućnosti postati najveći ekonomski problem.
Tegeltija kaže da je za održiv ubrzan ekonomski rast neophodno povećanje konkurentnosti privrede, bolje poslovno okruženje, restrukturiranje privrede, posebno javnog sektora, bolja zaštita domaće privrede i podsticanje investicija.
Tegeltija je naveo da su ukupne javne finansije u BiH u dobrom stanju, a ključni makroekonomski pokazatelji pozitivni, te da je odgovornom ekonomskom politikom koju su u prethodnom vremenskom periodu provodile vlade entiteta i Savjet ministara osiguran stabilan rast BDP-a.
On je naglasio da će novi Savjet ministara, u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama, ograničiti zaposlenost, te izdatke za plate i ukupnu potrošnju na plate u javnom sektoru, radeći tako na unapređenju efikasnosti i produktivnosti javne uprave.
"U skladu sa obavezama iz Zajedničkih socio-ekonomskih reformi za period 2019-2022. godina, usvojićemo Zakon o porezu na dodatu vrijednost s ciljem usklađivanja s direktivama EU i podrške privrednim društvima. Takođe, usvojićemo konačno i Zakon o osiguranju depozita, čime će se zaokružiti okvir za sanaciju banaka u skladu sa Direktivom o načinima za osiguranje depozita i Direktivom o oporavku i sanaciji banaka. Pružićemo punu podršku entitetskim vladama kako bi se u potpunosti implementirao Projekat jačanja bankarskog sektora u cijeloj BiH", naglasio je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, posebnu pažnju posvetiće unapređenju digitalne transformacije BiH, kako bi se oslobodio potencijal IT sektora u unapređenju inovativnosti, konkurentnosti i razvoju.
"Pored toga, provešćemo digitalnu transformaciju usluga kroz veće korištenje e-uprave i e-usluga kako bi se upostavio predvidiv, transparentan, efikasan i odgovoran sistem za podršku građanima i privredi, a s druge strane omogućio sistem za nove načine u borbi protiv korupcije", pojasnio je Tegeltija.
Zajedničke sjednice Savjeta ministara i entitetskih vlada
''Jedna od mojih prvih aktivnosti biće zajednički sastanak sa predsjednikom Vlade Republike Srpske i premijerom Federacije BiH, s ciljem iznalaženja modaliteta za čvršću i redovnu saradnju na institucionalnom nivou. Namjera mi je da uvedemo praksu redovnih kvartalnih sastanaka, jer sam siguran da ćemo kroz zajednički rad i otvoren i konstruktivan dijalog, uspjeti da prevaziđemo mnoga otvorena pitanja", konstatovao je Tegeltija.
Podsjetivši da su do sada održane zajedničke sjednice Savjeta ministara i Vlade Srbije, Vlada Republike Srpske i Srbije, Vlade Republike Srpske i Vlade FBiH, ali da nikada nije održan sastanak Savjeta ministara i bilo koje Vlade entiteta, Tegeltija je najavio da će uspostaviti mehanizam za održavanje zajedničkih sjednica Savjeta ministara i vlada entiteta, na kojima će zajednički utvrđivati načine rješavanja problema u BiH i analiza onoga što je već urađeno.