Politika

Dodik: Nema priznanja samoproglašenog Kosova

Autor SRNA

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da Srbija nije priznala samoproglašeno Kosovo, niti će ono biti priznato od BiH.

Izvor: Darko Lakić, Srna

"To je veoma jasno. Kosovo će ostati u tom nekom vakuumu u kojem trpi podršku zemalja koje su ga i stvorile kao navodno nezavisnu državu, a u suštini bez većinske volje u UN da bude verifikovano kao međunarodno priznato", rekao je Dodik večeras za RTRS.

On je naglasio da Kosovo nema većinu zemlja u UN koje glasaju za to, da je daleko od te većine i da je očigledno da će biti još manji broj zemalja koje su ga ranije podržale.

Dodik je istakao da je u sporazumu u Vašingtonu potpisano ono što je zvanično rekao Beograd.

Kada je riječ o prijedlogu da Ambasada BiH iz Tel Aviva bude premještena u Jerusalim, Dodik kaže da će o tome biti raspravljano na Predsjedništvu BiH.

Navodeći da je Republika Srpska formirala svoje Predstavništvo u Izraelu i locirala ga u Jerusalim, Dodik je istakao da se Srpska jasno opredijelila da podržava izraelsku državu i da je logično da treba nastaviti sa afirmacijom tog interesa da se Jevrejima da značaj u smislu činjenice da se premjesti Ambasada.

"Ako to Bošnjaci neće, ova dvojica bošnjačkih članova Predsjedništva BiH, onda ok, onda nemamo formalnu odluku, ali moja uloga jeste da pokušam. Mi mislimo da bi to nama pomoglo i zato to i predlažem", rekao je Dodik.

U vezi sa komentarima da je riječ o pokušajima dodvoravanja Americi, gdje je na crnoj listi, Dodik kaže da se od kad je na crnoj listi odmorio i konstituisao dodatno svoje političke stavove.

"I veoma sam odlučan da te stavove branim", poručuje Dodik.

Komentarišući situaciju u Crnoj Gori, Dodik je rekao da je od početka nezavisnosti crnogorska vlast išla u to da devalvira srpski položaj i srpski narod, a da je kao dokaz multietičnosti pokušala da prigrabi podršku Ablanaca, Bošnjaka, Hrvata.

"Sve je to legitimno, ali to su marginalne političke grupe, više u funkciji nacionalne manjine nego što su mogli da imaju status konstitutivnosti, a Srba je prema posljednjem popisu bilo 28 odsto, a srpskim jezikom je govorilo, kažu, 60 odsto ljudi", naveo je Dodik.

On kaže da se u Crnoj Gori činilo sve da se ojača priča o crnogorskoj naciji, da je očigledno da je njihov politički odraz bio antisrpski i da je najbolji dokaz za to zakon koji su donijeli o slobodi vjeroispovijesti.

"Srbi nisu mogli da budu zaposleni, šikanirani su, izmislili su neku priču o nekom državnom udaru da bi se napravili izbori, pa su i taj resurs potrošili, pa su došli do tog famoznog zakona o tome da otimaju imovinu Srpskoj pravoslavnoj crkvi, praveći neku novu crnogorsku crkvu", naveo je Dodik.

Dodik je podsjetio da je u Narodnoj skupštini Srpske tražio da se podrži njegova odluka kao srpskog člana Predsjedništva BiH da Milo Đukanović ne dođe u BiH jer je putem zakona skrnavio interese SPC i srpskog naroda.

"Time smo jasno rekli svoj odnos prema tome", rekao je Dodik i napomenuo da su neki iz opozicije u Srpskoj glasali protiv njegovog izjašnjenja, odnosno smatrali su da Đukanović treba da dođe u tom trenutku u BiH, da bi tada zajedno sa sarajevskom čaršijom još više opleo po srpskom nacionalnom i državnom interesu.

Dodik je izrazio uvjerenje da će ova nova struktura u Crnoj Gori napraviti dobar plan koji će omogućiti stabilnost.

On je ocijenio da bi Đukanoviću bilo najbolje da se za dvije godine po isteku mandata povuče iz politike, a Crnu Goru da ostavi demokratskim procesima koji će je dovesti do novih struktura vlasti i ojačati je.