Motivacija birača

Poplava predizbornih anketa: Nerealne procjene i umjetno dizanje rejtinga

Autor Bojana Ninković

U posljednje vrijeme na internetu možemo pronaći sve više anketa koje predviđaju izborne rezultate ovdašnjih izbora.

Izvor: mondo.ba

Rezultati svih tih anketa su različiti, u zavisnosti od toga koja politička partija je naručilac ankete, odnosno koja stranka plaća agenciju koja je vršila anketiranje.

„Ispitivanja javnog mnijenja pred izbore više liče na lutriju, nego na realno stanje na terenu. Vjerujem da je većina tih anketa izmišljena kako bi se s jedne strane dao vjetar u leđa potencijalnim simpatizerima i sigurnim glasačima, a s druge strane demoralisali politički protivnici i njihovi simpatizeri“, istakla je novinarka „EuroBlica“,Snježana Karić.

Imamo brojne agencije,navodi Karićeva,  koje rade po principu da umjetno dižu rejting onima koji im plate, a ruše onima koji nisu po volji naručiteljima plaćenih anketa.

Kako dodaje, otud u predizborno vrijeme i imamo „poplavu“ različitih anketa koje određenim strankama predviđaju streloviti uspon, a drugima pad.

Vjeruje da sva ta razna, nazovi, istraživanja imaju veći uticaj na motivaciju birača nego na njihovo opredjeljenje.

 „Ako, na primjer, neki kandidat vodi s velikom razlikom u tim raznoraznim istraživanjima, to može demotivisati njegove simpatizere i motivisati simpatizere druge strane da izađu na izbore. S druge strane ako neki kandidat po istraživanjima nema nikakve šanse za pobjedu, onda to može demotivisati njegove birače“,rekla je Karićeva.

Karić: Važno je koliko će birača izaći na izbore

Ipak, naglašava,ne može se reći da su baš sve ankete izmišljene jer ima i onih agencija koje studiozno pristupe tom zadatku i zaista izađu na teren i naprave neko ozbiljno istraživanje.

Međutim, ističe, ni rezultate tih istraživanja ne možemo uzimati kao potpuno precizan alat čak ni za mjerenje podrške u određenom trenutku.

„S jedne strane imamo statističku pogrešku, a s druge činjenicu da mi do zadnjeg dana ne znamo koliko će osoba uopšte izaći na birališta“, pojašnjava Karićeva.

Prema njenim riječima,imali smo priliku preko društvenih mreža da vidimo masu „revolucionara“ koji pozivaju na proteste i slično, a onda kada se protesti zaista dese na ulice izađe par desetina osoba.

Smatra daje isto i sa izborima jer postoji mnoštvo onih koji komentarišu, traže promjene i slično, a onda kada dođe dan da izađu i glasaju, mnogima se ne da ustati iz kreveta i stajati u redu za glasanje.

„Smatram da predizborna istraživanja i ne služe za predviđanje rezultata na dan izbora, one su više odraz raspoloženja anketiranih osoba na dan kada su sprovedene. U konačnici rezultati izbora zavise od brojnih faktora, prije svega, mobilizacije birača i njihov izlazak na birališta na sam dan izbora“, zaključila je Karićeva.

Vukojević: Nerealne procjene

Sličnog mišljenja je i komunikolog,  Borislav Vukojević koji smatra da istraživanja javnog mnjenja koja se objavljuju u medijima imaju zadatak uticaja na javnost.

„Istraživanja koja partije rade za realne procjene stanja uglavnom su internog karaktera i ne objavljuju se u medijima. Dakle, istraživanja u kojima uslovno rečeno "manje" stranke dobro kotiraju nemaju veze sa realnim procjenama, nego se koriste kako bi se u javnosti stekao osjećaj da imaju mnogo veće šanse“, izjavio je Vukojević.