Ministar odbrane Bugarske Krasimir Karakačanov izjavio je da je istorijska činjenica da su bugarske vlasti za vrijeme Drugog svjetskog rata bile saveznici Hitlera, ali da to ne znači da Bugari treba da se nazivaju fašistima.
"Bugarska vlast i bugarski car su bili saveznici Njemačke i Hitlera, što je istorijska činjenica, ali saveznici su bili i vlasti Italije i hrvatske države pa ih ne nazivate faštistima", rekao je Karakačanov u današnjem intervjuu za makedonski radio Kanal 77 na kome je učestvovao i makedonski premijer Zoran Zaev.
Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev u istom intervjuu izjavio je da se ne kaje zbog onoga što je rekao u intervjuu za bugarsku agenciju BgNES i naglasio da je intervju bilo namijenjen za bugarsku javnost.
"Uvijek ćemo biti strana koja pravi prijateljske korake koji otvaraju perspektive za međusobne odnose sa susjedima, uključujući i Bugarsku, ali nikada na račun toga nećemo da dovedemo u pitanje naš identitet kao Makedonci koji govore i makedonski jezik i dostojanstvo, o čemu se nikada neće pregovarati", rekao je danas Zaev.
Kako je kazao, u Drugom svjetskom ratu tadašnja bugarska vlast je bila administracija koja je odlučila da se priključi Trećem rajhu bez toga da o tome pita narod.
"Umjesto bugarski fašistički okupator ili bugarska fašistička ruka treba ga zamijeniti sa fašističkim", kazao je Zaev i dodao da se ne kaje za to što je rekao.
Sofija je prije dvije nedjelje blokirala početak pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom tvrdeći da makedonske vlasti ne sprovode Sporazum o prijateljstvu potpisan između te dvije zemlje 1. avgusta 2017. godine.
Nakon bugarske blokade Zaev je u intervjuu za bugarsku agenciju BgNES tvrdio da Sjeverna Makedonija i Bugarska imaju zajedničku istoriju od koje su nastali makedonski narod i bugarski narod, kao i makedonski jezik i bugarski jezik.
On je takođe tvrdio da Bugarska nije bila okupator na teritoriji današnje Sjeverne Makedonije za vrijeme Drugog svjetskog rata, već da je bila samo „administrator”.
Bugarska takođe zahtijeva od Sjeverne Makedonije da odustane od pretenzija za makedonsku manjinu u Bugarskoj, da se u dokumentima EU ne navodi makedonski jezik, već jezik prema Ustavu Severne Makedonije, kao i da u pregovaračkom okviru za Skoplje bude uključen putokaz sa jasnim vremenskim odrednicima za sprovođenje odredaba iz međudržavnog sporazuma.
(MONDO/Politika)