Vraćena imena srpskih vladara i svetitelja u Osogovskom manastiru

U Osogovskom manastiru, kod Krive Palanke, freske srpskih svetitelja - kralja Milutina, cara Uroša, Stefana Prvovenčanog, Stefana Dečanskog i kneza Lazara preimenovane su u imena vizantijskih careva.

Demokratska partija Srba je na svom "Fejsbuk" profilu objavila da je prije nešto manje od šest mjeseci podnijela zahtjev državnim vlastima da freske budu vraćene u prvobitno stanje.

"Danas smo pozvani da se uvjerimo da je naš zahtjev ispoštovan. Ovo vraća nadu da će i neki drugi naši zahtjevi i dobronamjerni prijedlozi biti ozbiljno uzeti u razmatranje", naveli su iz Demokratske partije Srba.

Poslanik u Sobranju Ivan Stoilković podsjetio je da je prije pola godine, kada je njegova partije saznala za preimenovanje freski, razgovarao sa državnim zvaničnicima i crkvenim velikodostojnicima iz Sjeverne Makedonije da bi se ispravilo ono što je učinjeno, prenio je Sputnjik.

On je naveo da je riječ o seriji podmetanja sa svih nivoa, i društva i države, jer se sa jedne strane pokušava izbrisati srpsko postojanje u Sjeveroj Makedoniji, a sa druge strane uvući Srbija u makedonske probleme.

Stoilković je rekao da nemaju namjeru da budu dio makedonskog problema, jedino mogu da budu dio rješenja.

Freske u Osogovskom manastiru su djelo prvog makedonskog svjetovnog slikara Dimitra Andonova Papradiškog, koji ih je oslikao između 1932. i 1933. godine.

Osogovski manastir posvećen je Svetom Joakimu Osogovskom, podvižniku i svetitelju iz 11. vijeka, koji se smatra jednim od prvih slovenskih svetitelja sa ovih prostora.

Prvu crkvu na mjestu današnjeg manastira podigao je monah Teofan oko sto godina kasnije, a manastir su kasnije zidali i obnavljali srpski kraljevi Milutin i Stefan Dečanski.

Od sredine 18. vijeka manastir propada, a u tom periodu izgubljene su i mošti Svetog Joakima.

Sadašnja velika crkva, u kojoj se nalaze freske srpskih svetitelja, zidana je između 1847. i 1851. godine.