Region

Porfirije o NATO bombardovanju: Preživjeli smo neviđeno zlo, molimo se za nevine žrtve!

Autor Dragana Božić

Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije rekao je večeras u Beogradu, na obilježavanju Dana sjećanja na stradale u NATO agresiji na SR Jugoslaviju 1999. godine, da je dragocjeni dio srpskog identiteta međusobna solidarnost, hrišćanski odnos prema životu.

Izvor: rts/printscreen

"U vrijeme bombardovanja tih 78 dana dijelili smo sve među sobom što je bilo neophodno. Svi smo svjedoci duboke hrišćanske ljubavi i solidarnosti našega naroda koja je utkana u njega, naroda koji ispunjava božansku zapovest - ljubi bližnjega svoga", istakao je patrijarh Porfirije.

Njegova svetost je naglasio da se to pokazuje i u ovo današnje vrijeme epidemije virusa korona, kada su vitezovi ljekari i mnogi drugi ljudi.

Patrijarh Porfirije je istakao da je večerašnje okupljanje ne zbog toga da bi se sudilo, nego da bi se sjećali nevino stradalih i rekli šta je istina.

"Da bismo se zajedno, svenarodno, sjetili nesretnih dana pre 22 godine, prije svih da se sjećamo i molimo za nevine žrtve. Siguran sam i da mi treba da se molimo njima, jer je njih Bog upisao u vječnost", naglasio je patrijarh Porfirije.

Njegova svetost je naglasio da su u NATO bombardovanju Srbije, tokom koje se srpski narod branio od agresije, stradali nevini ljudi.

Patrijarh Porfirije je podsjetio da su mnogi junaci dali život na braniku otadžbine.

"I mi moramo da se molimo njima, zato što ih je Bog upisao u knjigu vječnosti. Večeras želim da istaknem da se u tih 78 dana kod našeg naroda, ne samo kod onih koji su branili mostove, nego i kod drugih koji su se sklanjali od bombi, tada projavila jedna suštinska osobina našeg etosa, dragocjeni dio našeg identiteta, a to je međusobna solidarnost i hrišćanska ljubav za bližnje", istakao je patrijarh Porfirije.

Na današnji dan, prije 22 godine u 19.45 časova oglasila se prva sirena za vazdušnu opasnost u Srbiji koja je signalizirala početak NATO agresije na SR Jugoslaviju.

Zemlje NATO-a napad su izvršile bez dozvole Savjeta bezbjednosti UN, a tokom 78 dana agresije korištena su ubojita sredstva zabranjena međunarodnim konvencijama, uključujući kasetne bombe i granate napunjene osiromašenim uranijumom.

Uništeni su brojni privredni i infrastrukturni objekti.

Ukupna ratna šteta procijenjena je na više od 100 milijardi dolara, ne računajući neprocjenjivu štetu nanesenu prirodnoj sredini i dugoročne posljedice po zdravlje ljudi.

U velikim civilnim razaranjima, nezabilježenim u savremenoj svjetskoj istoriji, ubijeno je nekoliko hiljada ljudi, a više od 6.000 zadobilo ozbiljne povrede, koje su u velikom broju izazvale trajni invaliditet.