Ostaci srednjovjekovnog pravoslavnog hrama pronađeni su danas kod Ulcinja, na lijevoj obali uvale Valdanos, a po predanju je bio posvećen Svetom Nikolaju Čudotvorcu, rekao je paroh ulcinjski Siniša Smiljić.
Smiljić je naveo da, prema načinu obrade kamena i zidanja, prve analize govore da se radi o srednjovjekovnom hramu dimenzija četiri sa 2,5 metra, koji je zidan na morskim hridima i njegovo ostaci su svega nekoliko metera od morske vode.
"Jasno se vide zidine hrama, visine i do dva metra sa sjeverne strane, dok je sa južne veliki nanos zemlje, tako da zidovi vire svega pedesetak centimetara, na istočnoj je polukružna apsida oltara, a sa zapadne strane ulaz u hram", naveo je paroh Smiljić.
Na današnji praznik Časnih veriga pravoslavni mještani okupili su se na inicijativu ulcinjskog sveštenstva da pomognu u akciji krčenja prilaza vaskrsloj svetinji, objavljeno je na sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske.
Mještatnin Milorad Đakonović kaže da predanje govori da je hram izgradio pravoslavni Grk, čiji su se sinovi poslije brodoloma spasili upravo na hridima, na mjestu ovog hrama, te da je u znak zahvalnosti Svetom Nikolaju, poznatom zaštitniku mornara i moreplovaca, njihov bogati otac sagradio hram.
Petar Jančić, puni sada 76 godina i rođen je nedaleko od mjesta na kome se nalaze ostaci hrama. Ne skrivajući radost zbog obretenja svetinje i on je prisutnima pričao da su njegovi stari to mjesto "vazda zvali Crkvica", "napasala se stoka pored Crkvice", "bačali se parangali pored Crkvice", "kao djeca smo odmarali i sjedili na zidić od Crkvice".
Mještani su pričali da su se o velikim praznicima ranije "čula zvona od ove strane", iako nigdje u blizini tada nije bilo hrama koji je u funkciji i tumačili su to kao neki znak čuda Božijeg.
Danilo Leki (71), takođe mještanin, volio je kako kaže da mnogo čita o istoriji ovih krajeva. On je ispričao o imenima toponima na Valdanosu, koji su svi slovenskog-srpskog porijekla. Jedino je ime brda, iznad Valdanosa, "Mandra" ili "Mendra“, grčkog porijekla i ima značenje u riječi pastir.
"Mavrijan", takođe brdo sjeverno od Valdanosa je ime dobilo po grčkoj riječi za crnce, gusare, koji su u 16. vijeku imali svoj logor u Valdanosu, dok se nisu preselili u ulcinjsku tvrđavu.
"Takođe, za samo ime "Valdanos", postoje dva tumačenja značenja tog imena. Jedno je latinskog porijekla i neki tumači tvrde da potiče od latinskog značenja "Val di noci", što bi u prevodu značilo "Dolina oraha". Pošto se ne zna da je u Valdanosu ikada bilo oraha i da je ova uvala bila poznata isključivo po maslinama i drugim mediteranskim kulturama, ostaje da je Slovensko značenje imena Valdanos jedino relevantno", navodi Mitropolija crnogorsko-primorska.