Statistika u Srbiji pokazuje kaže da je sve više onih koji se poslije nekoliko godina, pa i decenija života u inostranstvu vraćaju u maticu.
U oktobru 2021. zabilježeno je da je broj Srba u dijaspori manji za 90.000 u odnosu na isti period 2020.
Stručnjaci kažu da je taj trend pokrenula pandemija kovid 19, i izmijenjeni uslovi života u cijelom svijetu.
Aleksandar Jakovljević iz iz Programa cirkularne migracije "Tačka povratka", navodi za RTS da se ljudi najčešće vraćaju iz Njemačke, Austrije, Švajcarske, a da posebno raduje činjenica da se vraćaju i iz Velike Britanije, Kanade, Sjedinjenih Američkih Država i Australije - zemalja gdje tradicionalno najviše odlaze i visokoobrazovani ljudi.
"To pokazuje jedan pozitivan trend i drago nam je da privlačimo i visokoobrazovane ljude pored šire dijaspore koja se vraća u Srbiju", navodi Jakovljević.
Iskustva nakon pandemije pokazuju da su mnogi iskoristili pandemiju kao povod i razlog da se vrate u Srbiju.
"Nas posebno raduje činjenica da se vraćaju mladi ljudi, da se vraćaju ljudi nakon završetka studija, ali imamo situacije i da se vraćaju mladi roditelji prije nego što se njihova djeca vrate u školu i ljudi koja su druga, treća generacija u dijaspori koji i dalje osjećaju vezu sa Srbijom i žele da se vrate u Srbiju i ovde povedu porodice i grade svoje poslovne karijere", objašnjava Jakovljević.
Navodi da je "Tačka povratka" tu za sve one koji žele da započnu svoj povratnički put i da su na sajtu vodiča za povratnike ljudima objasnili koji su to tačni koraci u zavisnosti od njihove situacije koje treba da preduzmu kako bi se vratili u Srbiju.
"Pored te direktne podrške mi smo osluškivali potrebe naše dijaspore i predlagali izmjene propisa koji su značajni kako bi dodatno podstakli taj proces. Tako da postoje poreske olakšice za zapošljavanje povratnika, postoje carinske olakšice za zapošljavanje ljudi koji su boravili duže od dvije godine u inostranstvu. Prosto želimo da aktivno radimo sa našom dijasporom, da uklonimo prepreke i probleme koje postoje na njihovom povratničkom putu u Srbiju", kaže Jakovljević.
Navodi da se među povratnicima iz dijaspore nalaze i stariji ljudi koji se nakon penzionisanja vraćaju u svoj zavičaj ne bi li tu proveli penzionerske dane.
"Osobe koje se vraćaju npr. nakon završetka radnog staža, nakon što se penzionišu ovde se ponekad susreću sa problemima - kako regulisati zdravstveno osiguranje, kako regulisati neke druge socijalne privilegije koje su uživali u zemljama u kojima su živjeli. U slučaju da možda više nemaju srpsko državljanstvo, taj proces je možda malo komplikovaniji, ali mi smo tu zbog toga kako bismo im pružili informaciju na koji način da regulišu i da to svoje zlatno doba provedu u Srbiji", kaže Jakovljević.
Napominje da ima onih koji odustanu od povratka zbog nekih nejasnoća sa kojima se susreću.
"Prepoznali smo da ljudi nisu bili dovoljno upoznati sa procedurama, kako izvaditi ličnu kartu, kako regulisati upis u vrtić za svoje dijete. Tako da smo mi sve te ključne, poslovne lične i administrativne informacije objedinili u te vodiče za povratnike", navodi Jakovljević.
Pored toga, dodaje, oni kontinuirano komuniciraju sa srpskom dijasporom kako bi dodatno razumjeli koji su to dodatni problemi.
"Tako da trenutno sagledavamo koji su to problemi sa uvozom automobila, kako regulisati boravak za osobe koje više nemaju srpsko državljanstvo. Mi u komunikaciji sa njima želimo da prepoznamo razne manje probleme i da mi budemo ti koji ćemo pružiti odgovore, ili makara pomoći da se pronađe adekvatan odgovor na probleme koje dijaspora ima", kaže Jakovljević.
Jedino na taj način, dodaje, mogu da pospiješe ovaj proces, da brojke budu još značajnije u ovom periodu i da pomognu još većem broju ljudi iz dijaspore da razmotre Srbiju kao destinaciju za život.
(RTS)