Aleksandar i Marija su se preselili iz Beograda na selo gdje su napravili sebi kuću u kojoj sve funkcioniše uz pomoć sunca i kiše.
Beogradska gužva je podstakla Mariju i Aleksandra da se presele u selo ispod planine Rtanj gdje su sagraditi kuću od blata i slame.
Zamisliti život bez računa za struju i vodu zvuči nezamislivo, ali ovom paru je to pošlo za rukom. U potrazi za kvalitetnijim životom, nedaleko od Boljevca, kupili su imanje i uz pomoć volontera, porodice i prijatelja sagradili šezdesetak kvadrata pasivne, kuće bez zidova, u kojoj sve funkcioniše uz malu pomoć sunca i kiše.
Inače, pasivne kuće su veoma dobro izolovane i potrebno im je 85-90% više izolacije u poređenju sa konvencionalnim zgradama. Veoma su dobro zaptivene, tako da nema rasipanja toplotne energije.
"Gledamo u proljeće kada ima više padavina da je sakupimo što više i svuda okolo su nam neki rezervoari. Aleksandar je to super napravio. Imamo preliv iz cisterne za vodu koju koristimo u kući da ide dalje u manje cisterne za zalivanje bašte“, kaže Marija Nikolić iz Markovog potoka.
U bašti ima svega: ljekovitog bilja, kupina, pa i drva za ogrijev. Pokretni kokošinjac je spreman za useljenje prvog jata, u planu su pčele. Dok ne obezbjede prehrambenu nezavisnost, hranu kupuju od lokalnog stanovništva. Aleksandar uspjeva da izdvoji 40 sati nedjeljno za primarni posao.
Pogledajte galeriju:
Radi za nekoliko stranih kompanija kao ekonomista, sada iz "otvorene kancelarije“. Plata je kaže dovoljna da pokrije troškove tročlane porodice i da se pomalo štedi za nova ulaganja.
"Ovdje ako se agregat ili pumpa za vodu pokvari nema da se čeka majstor, neko ko je odgovoran. Ja sam odgovoran. To nam daje vjetar u leđa, ta energija koju dobijete kada stvorite nešto sami svojim rukama i kada ste sposobni da to održavate dalje“, ističe Aleksandar Janković.
Glina, drvo i kamen nisu samo prirodni, već su i ekonomični materijali koje su mahom pronalazili po starim, napuštenim kućama u Srbiji. Izolovati pola metra zida balama slame, upola je jeftinije od korišćenja stiropora u te svrhe.
Dobra toplotna izolacija omogućava da godišnje umjesto prosječnih 15 metara drva za ogrijev potroše 3 metra. Solarni paneli obezbjeđuju strujno napajanje većim dijelom godine pa se ukupna potrošnja benzina za agregat svede na pedeset litara godišnje. Jeftiniji, a lagodniji život, privukao je i komšije. U naselju Markov Potok niču i nove pasivne kuće.
"Najbolje iskustvo je raditi sa drvetom jer može da se oblikuje kako želimo. Kamen isto, prvo donjeti pa uklapati po modelu suve gradnje“, objašnjava Dušan Crkvenjakov iz Markovog potoka.
Iskustva i izazove novog načina života i prirodne gradnje ovi ljudi ne dijele samo sa komšijama. Aleksandar je napisao knjigu Život u prirodi i posvetio je svima koji o tome maštaju ili im pri selidbi iz grada treba pomoć prijatelja sa sela.
(MONDO/RTS)