Danas je godišnjica strijeljanja stotine đaka u Kragujevcu.
Prošlo je 82 godine od strijeljanja u kragujevačkim Šumaricama oko 3.000 nedužnih građana, među kojima je bilo i oko tri stotine đaka i nastavnika. U Srbiji se 21. oktobar obilježava kao Dan sjećanja na srpske žrtve u Drugom svjetskom ratu. Strijeljanje u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine - jedan je od najvećih ratnih zločina njemačke vojske u Drugom svjetskom ratu na teritoriji bivše Jugoslavije. Tog dana su njemačke okupacione snage u Kragujevcu streljale oko 3.000 nedužnih civila, među kojima i oko 300 đaka i nastavnika tadašnje Muške gimnazije.
U jesen ‘41. godine u Srbiji bilo je više masovnih zločina i odmazda nad nedužnim stanovništvom. Ipak, masovno strijeljanje u Kragujevcu postalo je simbol svih tih stradanja: načinom na koji je zločin izvršen, činjenicom da je strijeljano oko tri stotine đaka i nastavnika, kao i da se za zločin odmah znalo. Na kraju i odnos društva prema ovoj tragediji poslije rata, sve do današnjih dana, doprinijeo je tom simboličnom izdvajanju u kolektivnom sjećanju i identitetu našeg naroda.
Strijeljanje je bilo odmazda za pogibiju deset i ranjavanje 26 njemačkih vojnika u napadu partizana 16. oktobra 1941. na Treći bataljon 749. pješadijskog puka Vermahta.
Odmazdu su Nijemci otpočeli već u nedjelju, 19. oktobra, u selima Maršiću, Ilićevu, i Grošnici. Tada je, prema istorijskim izvorima strijeljano 416 mještana. Ipak, 416 mještana nije bilo ni blizu kvote koju su Nijemci tada propisali: "100 za jednog".
Da bi ispunili tu kvotu, oni su 20. oktobra počeli da hapse građane Kragujevca i da ih 21. oktobra strijeljaju. Hapsili su Kragujevčane po ulicama, kafanama, školama...
Skoro da niko nije ni pokušao da pobjegne, plašeći se posljedica za svoje porodice, Nijemci su se poslužili trikom da je sve zbog zamjene ličnih karata.
Uhapšene ljude su zatvorili u kasarnu "Tanasko Rajić", i odatle ih odveli na strijeljanje 21. oktobra.
Za tri dana je strijeljano oko 3.000 ljudi, a među njima i mnogo djece i to ne samo u Kragujevcu nego i u Jadru i Kraljevu.
Kragujevačka tragadija je, kako istoričari upozoravaju, bila poznata u Drugom svjetskom ratu odmah pošto se desila i nekako je odmah postala simbol stradanja djece i civila u ondašnjim Jugoslaviji i Srbiji u Drugom svjetskom ratu.
Krvava bajka
Spomen park "Kragujevački oktobar", u okviru kog je i muzej "21. oktobar", kao i pjesma Desanke Maksimović "Krvava bajka" čuvaju sjećanje na strijeljane građane. U Muzeju "21. oktobar" su, između ostalog, izložene lične stvari stradale djece - kape, đačke knjižice, ordeni, dokumenta, sve ono što su imali kod sebe kada su streljani. Prvo okupljanje porodica i rodbine nastradalih u Šumaricama održano je 1944. godine.
Spomen-park "Kragujevački oktobar" osnovan je 1953. godine sa željom da očuva uspomenu na strijeljanu djecu i građane, da njeguje kulturu sjećanja i širi ideju mira i tolerancije kroz raznovrsne memorijalne i umjetničke manifestacije i aktivnosti.
Veliki školski čas kraj spomenika strijeljanih đaka i profesora održava se od 1971. godine.
(Mondo/RTS)