Rimski bunar, ispod Kalemegdana, bio je mjesto strašnih događaja, ubistava i mučenja, a dio priča o tome prenosi ekipa portala MONDO koja je sišla u ove mračne odaje
Jedan od svjedoka burne istorije Beograda, koji je rušen čak 38 puta tokom ratova u osvajačkim pohodima, jeste i čuveni Rimski bunar. Ekipa portala MONDO sišla je u lagume ispod Kalemegdana, prošetala hodnicima koje je Alfred Hičkog ocijenio kao "najjezivije mjesto" Beograda i vidjela mjesto na kom se odigrao jedan od najmonstruoznijih zločina u bliskoj nam prošlosti.
Put nas je naveo na možda i najveću misteriju na Kalemegdanu, oko koje su se ispredale najjrazličitije priče, legende i tajne. Strme stepenice odolijevaju zubu vremena, vode pravo do centra prostorije u čijoj se sredini nalazi bunar dubok 60 metara čije se dno ne nazire kada se nagnete preko ograde.
"Oko bunarskog cilindra, koje je široko tri i po metra, upleteno je spiralno stepenište od 212 stepenika koje vodi do nivoa vode, a drugi splet vodi natrag, kako se oni koji silaze po vodu ne bi sudarali sa onima koji idu u drugom smjeru. Taj prolaz je uzak 90 cm, jaka je kondezacija i nije nimalo prijatno", za MONDO je rekao novinar i publicista Zoran Nikolić, naš domaćin i vodič.
Stepenište je klizavo, mračno i nebezbjedno te nismo mogli da prođemo putem kojem se nekada išlo po vodu.
Rimski bunar fascinirao je reditelja Alfreda Hičkoka, koji je prilikom jedne posjete Beogradu tražio je da ga odvedu na "najstrašnije mjesto u Beogradu". Hičkok je u jednoj posjeti Beogradu tražio je da ga odvedu na najstrašnije mjesto u Beogradu. Kada je izašao iz Rimskog bunara, izjavio je da ovakva mjesta nose istinsku estetiku strašnog i vječnu inspiraciju.
Potvrdu "jezivog mjesta" dao je i jedan događaj iz relativno bliske prošlosti, koja je poslužila reditelju Dušanu Makaveju, "Ljubavni slučaj ili ubistvo službenice PTT", u kom je opisano ubistvo koje se ovdje desilo.
Priča opisuje Beograđanina, koji je htio da se oslobodi svoje ljubavnice, pa ju je gurnuo u duboki ambis Rimskog bunara. Iako su je ronioci tražili, tijelo nestale žene je tek nakon deset dana isplivalo. Nakon toga postavljene su zaštitne rešetke kako se nešto slično nikad više ne bi ponovilo.
U prilog ovim pričama od našeg sagovornika čuli smo da su se ovdje desila "neka ubistva i zatočenja", što objašnjava epitet koji mu je i veliki Hičkok dao.
"Vrata kroz koja smo ušli jedini su način na koji možete da uđete unutra i izađete. Iako vidite ove neke otvore za ventilaciju dopire neka svjetlost, nije nikad bila dovoljna kako bi neko uspio da izađe, osim kroz vrata", rekao je Nikolić.
Sve tajne i misterije Rimskog bunara
Za Rimski bunar se već vijekovima smatra da se u njemu i dalje krije blago. Tragom te legende, Nijemci su ga istraživali za vrijeme Drugog svjetskog rata. Dvojica ronilaca se iz jedne ekspedicije nikada nisu vratila i niko ne zna šta im se dogodilo jer njihova tijela nikada nisu pronađena.
Istorija bijleži da su u neuspjelom atentatu na kralja Milana Obrenovića 1882. godine povezani: Jelena Ilka Marković, Lenka Knićanin i Rimski bunar. Samo par mjeseci poslije proglašenja Milana za kralja, Jelena Ilka Marković, u želji da osveti supruga koji je po kraljevom naređenju streljan poslije propasti Topolske bune, pucala je u porti Saborne crkve na kralja, promašila i ranila suprugu oficira koja se tu slučajno zatekla.
Iako je tvrdila da nije imala saučesnika i da je atentat organizovala iz ličnih razloga, istraga je pronašla vezu sa Lenkom Knićanin, Jeleninom rođakom i još jednom oficirskom udovicom. Umjesto u zatvoru, Jelena i Lenka zatvorene su u Rimskom bunaru, gdje su nemilosrdno ispitivne i mučene. Samo dva mjeseca prije početka suđenja, Lenka je pod nerazjašnjenim okolnostima pronađena mrtva u ćeliji, a ubrzo je ubijen i vojnik koji ju je čuvao.
(Mondo.rs/Jelena Nikolić)