Lista „Studenti pobeđuju“ iznijela zahtjeve za bankarski i energetski sektor.
U prostoru „Miljenko Dereta“ u Beogradu održana je konferencija za medije studentske liste „Studenti pobeđuju“, na kojoj su predstavljeni konkretni prijedlozi i hitni zahtjevi koji se odnose na finansijsku i energetsku stabilnost Srbije, sa fokusom na bankarski sektor, elektroprivredu, te naftu i gas.
Na konferenciji su govorili ekonomski i finansijski stručnjak dr Emir Zildžović, stručnjak za elektroenergetiku i profesor Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu dr Stefan Cvetićanin, kao i profesor Rudarsko-geološkog fakulteta i menadžer geoloških istraživanja u NIS-u prof. Dejan Radivojević.
Isticanje akciza, situacija u NIS-u i uvoz gasa
Govoreći o naftnom sektoru, prof. Dejan Radivojević upozorio je da 8. novembra ističe odluka Vlade o privremenom smanjenju akciza na naftne derivate, koju je ranije donijela prelazna Vlada. Istakao je da bi, u slučaju ukidanja ove mjere i prelivanja troška na maloprodaju, benzin mogao poskupjeti za više od 21 dinar, a dizel za više od 22 dinara po litru. Naveo je da tehnička Vlada može produžiti mjeru novom odlukom, dok bi Narodna skupština trebalo da razmatra dugoročne izmjene Zakona o akcizama.
Kada je riječ o NIS-u, Radivojević je naglasio da je američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAK) produžila tri odobrenja: za nastavak poslovanja kompanije (prerada, uvoz sirove nafte i finansijske transakcije), za pregovore o kupovini većinskog ruskog udjela u NIS-u od strane MOL-a, te za transport sirove nafte za potrebe Rafinerije u Pančevu, što obezbjeđuje dodatni prostor za rješavanje situacije.
Takođe je ocijenio da kratkoročna produženja gasnog aranžmana sa Rusijom ne pružaju predvidljivost, te da bi Srbija, preko Ministarstva rudarstva i energetike, Srbijagasa i Vlade, trebalo da osigura višegodišnji ugovor o isporuci gasa. Kao potencijalne alternativne pravce snabdevanja radi smanjenja zavisnosti od jednog izvora naveo je Azerbejdžan, Južni gasni koridor, interkonekciju sa Bugarskom, LNG terminal u Aleksandropolisu, mađarski sistem, rumunsko nalazište Neptun Dip, uz moguće interkonekcije sa Sjevernom Makedonijom i Grčkom.
Pitanja o remontima u TE Kostolac i kontrola banaka
Profesor dr Stefan Cvetićanin ukazao je na probleme dotrajalosti opreme, nedovoljnih ulaganja i izostanka blagovremenih remonta u elektroenergetskom sistemu Srbije. Kao primjere je naveo Termoelektranu Kostolac, gdje blok A2 nije u funkciji, dok se kapitalni remont bloka B2 odlaže već dvije godine. Cvetićanin je uputio pitanje zašto se sredstva primarno ne ulažu u održavanje i modernizaciju domaćih kapaciteta, da li se manjak struje mora nadoknađivati skupim uvozom, te da li su sredstva iz rebalansa budžeta dovoljna za pokrivanje potreba do kraja grijne sezone.
Predstavnik liste i ekonomski ekspert dr Emir Zildžović govorio je o problemima u poslovanju Alta banke, ocijenivši da su brojni akteri imali ulogu u prikrivanju problema. Naveo je da je neophodno istražiti tokove novca u banci, ispitati navode o nezakonitom podizanju gotovo 400 miliona evra iz trezora, brzom rastu aktive, visokom udjelu nepokrivenih kredita, te odobravanju više od 90 miliona evra kredita povezanim licima. Zatražio je i provjeru okolnosti pod kojima je Alta grupacija 2019. godine preuzela Jubmes banku, izbor članova upravnog odbora, uz očekivanje da tužilaštvo ispita mogućnost nadoknade stečajne mase iz imovine vlasnika ukoliko se dokaže krivična odgovornost.
Zildžović se osvrnuo i na Poštansku štedionicu, navodeći podatak da je ova banka 2. novembra podnijela zahtjev Narodnoj banci Srbije za pomoć u upravljanju likvidnošću. Naglasio je da takav zahtjev sam po sebi nije neuobičajen, ali da je nužno utvrditi kvalitet aktive i kreditnog portfelja, apostrofirajući kredit od 350 miliona evra za izgradnju nacionalnog stadiona. Zildžović je pozvao nadležne da očuvaju finansijsku stabilnost, a javnost i analitičare da se uzdrže od širenja neprovjerenih informacija koje stvaraju paniku.