Kandidat opozicionog SDP-a Zoran Milanović osvojio je 29,58 odsto glasova na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj, dok je na drugom mjestu aktuelni predsjednik Kolinda Grabar Kitarović sa osvojenih 26,76 odsto, podaci su DIK-a.
Na trećem mjestu je nezavisni kandidat Miroslav Škoro sa osvojenih 24,39 odsto glasova, a rezultati su ovo nakon obrađenih 96,75 odsto biračkih mjesta.
Milanović vodi u Zagrebačkoj i Istarskoj županiji, Kitarovićeva u Splitsko-dalmatinskoj, a Škoro u Osječko-baranjskoj.
Prema nepotpunim podacima, Milanović vodi u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Zadru, dok Škoro odnosi pobjedu u Osijeku, Vukovaru i Slavonskom Brodu.
U Hrvatskoj su večeras u 19 časova zatvorena birališta na današnjim predsjedničkim izborima, na kojima je skoro 3,9 miliona birača odlučivalo o tome ko će u narednih pet godina biti predsjednik države.
Na izborima je učestvovalo 11 kandidata, a prema posljednjim anketama, najveću podršku imali su aktuelna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, bivši premijer Zoran Milanović i pjevač Miroslav Škoro.
Državljani Hrvatske u BiH i Srbiji najviše glasova na današnjim predsjedničkih izborima u Hrvatskoj dali su kandidatu HDZ-a Kolindi Grabar Kitarović, podaci su Državne izborne komisije.
Na osnovu obrađenih 70,45 odsto biračkih mjesta u BiH, Kitarovićeva je osvojila 64,46 odsto glasova.
Na drugom mjestu je nezavisni kandidat Miroslav Škoro sa osvojenih 27,81 odsto glasova, dok je kandidat opozicionog SDP-a Zoran Milanović osvojio 4,32 odsto glasova.
Ostalih devet predsjedničkih kandidata osvojilo je manje od jedan odsto glasova birača u BiH.
Na osnovu obrađenih svih biračkih mjesta u Srbiji, Kitarovićeva je osvojila 292 glasa ili 40,61 odsto glasova, Milanović 153 glasa ili 21,27 odsto, a Škoro 147 glasova ili 20,44 odsto.
Na dva biračka mjesta u Srbiji - u Ambasadi Hrvatske u Beogradu i Konzulatu u Subotici glasalo je ukupno 719 lica sa pravom glasa.
Predsjednik je izabran kada osvoji većinu glasova svih birača koji su izašli na izbore. Ukoliko se to ne dogodi, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova ide u drugi krug koji se održava za 14 dana, u ovom slučaju 5. januara 2020. godine.
Današnje predsjedničke izbore, sedme od kako je Hrvatska stekla samostalnost, prati rekordnih 24.270 posmatrača.
Osim u Hrvatskoj, glasa se u još 47 država, a zbog vremenske razlike, dijaspora je u nekima od njih počela da glasa sinoć.
Na izborima za predsjednika Hrvatske 11 kandidata bori se za poziciju prvog čovjeka države. Kampanja koja je zvanično trajala 16 dana, nezvanično mnogo duže, završena je u petak.
Izbori za predsjednika Republike Hrvatske sedmi su po redu od uvođenja višestranačkog sistema 1990. godine.
Uprkos lošem i kišnom vremenu, sto hiljada birača više nego prije pet godina izašlo je danas prijepodne na izbore, pokazuju podaci Državne izborne komisije (DIP).
Do 16:30 sati na birališta u Hrvatskoj izašlo je 38,82 posto građana, podaci su Državnog izbornog povjerenstva (DIP).
Odziv je veći u odnosu na 2014. godinu, kada je odziv bio 36,36 posto. Najveća izlaznost zabilježena je na području Karlovačke županije s 42,76 posto, zatim na području Varaždinske s 41,37 i Zagrebačke s 41,33 posto.
Najmanje birača glasalo je u Brodsko-posavskoj županiji (35,61 posto), Šibensko-kninskoj (34,87) i Zadarskoj županiji (34,83 posto).
Pošto su otvorena birališta, u 7 sati, na njima su počeli da se smjenjuju i predsjednički kandidati.
Većina kandidata već je glasala. Najkasnije, oko 11. sati, na biralište je izašla Kolinda Grabar Kitarović. S njom je došao i njen suprug Jakov.
"Pozivam sve birače Hrvatske da izađu na izbore i daju svoj glas. Danas je praznik demokratije i dajte glas", kazala je kratko.
U 10 sati je glasao je Zoran Milanović koji je došao u društvu svoje supruge. Bio je dobre volje i namigivao je novinarima.
"Kampanja se završila, odnosno nije. Biće po svemu sudeći drugog kruga. Osjećam se rasterećeno, ali ne na način da nemam šta da izgubim. Imamo svi skupa šta da izgubimo, nego naprosto napravili smo sve, napravio sam sve, dao sam sve od sebe. Ljudi su to imali prilike da vidjeti pa sad neka odluče", rekao je Milanović, a prenosi "Index".
Još jedan od kandidata, pjevač Miroslav Škoro objavom na Facebooku je prekršio izbornu tišinu. Škoro je objavio "pitanje dana" o Isusovim apostolima čiji odgovor daje njegov broj na glasačkom listiću. "Tačan odgovor zaokružite nakon svete mise!" još je napisao Škoro.
On je prije 9 sati glasao i poručio ljudima da izađu na izbore uprkos lošem vremenu. Kazao je da nakon glasanja ide na misu pa kući na ručak.
Tokom kampanje, bilo je tu svega i svačega, a posebno je briljirala aktuelna šefica države Kolinda Grabar Kitarović koja je uvijek bila spremna na duboko emotivne gestove ili izražavanje nacionalno-patriotskog zanosa.
Ankete od prije nekoliko pokazuju da je razlika između aktuelne predsjednice i bivšeg premijera i kandidata najuticajnije opozicione SDP Zorana Milanovića na nivou statističke greške.
Na trećem mjestu je nezavisni kandidat Miroslav Škoro sa 20,7 odsto podrške.
Osim njih u igri su i Nedjeljko Babić (HSSČKŠ), Anto Đapić (DESNO), nezavisni Dario Juričan, koji je promijenio ime u Milan Bandić, kao i Mislav Kolakušić, kandidat HSLS-a Dean Kovač, zatim nezavisna Dalija Orešković, Katarina Peović (RF) i Ivan Pernar (SIP).
BIOGRAFIJA KOLINDE GRABAR KITAROVIĆ
Aktuelna hrvatska predsjednica ima 51 godinu, rođena je u Rijeci, a u Zagrebu je diplomirala engleski i španski jezik. Političku karijeru je počela 1992. u Ministarstvu nauke i tehonologije, pa je zatim sljedeće godine prešla u Ministarstvo spoljnih poslova.
Godine 1997. radila je kao savjetnik u hrvatskoj ambasadi u Kanadi. Na parlamentarnim izborima 2003. izabrana je za poslanika u Saboru. Krajem 2003. imenovana je za ministarku za evropske integracije, a zatim, 18. januara 2005. postaje šef pregovaračkog tima za pregovore o pristupanju Evropskoj uniji. Nakon spajanja Ministarstva spoljnih poslova i Ministarstva za evropske integracije, imenovana je za ministarku spoljnih poslova i evropskih integracija.
Za vrijeme njenog mandata Hrvatska je započela pregovore za članstvo u Evropskoj uniji, a po isteku mandata 2008. stupila je na dužnost ambasadora Hrvatske u SAD.
Zatim je od 2011. do 2014. bila je na funkciji pomoćnice generalnog sekretara NATO za javnu diplomatiju, odnosno „komunikacijsku strategiju i približavanje NATO-a običnim ljudima“.
Pobjedom na predsjedničkim izborima gdje joj je glavni rival bio Ivo Josipović, postala je prva žena predsjednik u istoriji Hrvatske.
KO JE ZORAN MILANOVIĆ
Bivši premijer i nekadašnji lider najveće opozicione hrvatske stranke, Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanović, kao i Kolinda ima bogato političko iskustvo.
On takođe dobro poznaje strane jezike, a u prilog mu idu i nekadašnja funkcija premijera i mandat u Saboru.
Zapošljava se najprije na Trgovačkom sudu u Zagrebu, a zatim, 1993. godine u Ministarstvu spoljnih poslova vlade Ive Sanadera.
Član Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) postao je 1999. godine. Nakon pobjede koalicije prevođene SDP-om na parlamentarnim izborima 2000. godine, povjerena mu je komunikacija s NATO-om. Tri godine kasnije postaje pomoćnik ministra spoljnih poslova.
Godine 2007. izabran je za predsjednika SDP, a iste godine ga je Sabor izabrao za predsjednika Nacionalnog odbora za praćenje pregovora između Republike Hrvatske i Evropske unije.
A MIROSLAV ŠKORO...
Treći favorit za predsjednika ima dosta drugačiju biografiju od ostalih, međutim i on ima diplomatsko iskustvo. Škoro je diplomirao na Višoj građevinskoj školi u Osijeku, pa dvije godine studirao na koledžu u SAD, a bio je polaznik prvog naraštaja Diplomatske akademije MVP-a RH.
U međuvremenu je diplomirao, pa potom i doktorirao ekonomiju.
Od 1995. do 1997. godine vrši dužnost generalnog konzula Republike Hrvatske u Mađarskoj.
Vodio je više vlastitih trgovačkih društava, a od 2001. do 2006. godine bio je glavni direktor Croatia Records d.d. Radio je takođe i kao radijski novinar, napisao je i knjigu "Stoput bih isto ponovo: autobiografija". Od 2015. godine ozbiljnije se bavi vinogradarstvom i vinarstvom.
Najpoznatiji je kao pjevač i muzičar, a prvi album je izdao 1979. godine.