Politički analitičar Aleksandar Pavić ocijenio je da sve države koje su potencijalno ugrožene migrantskom krizom ne treba da čekaju EU već same da djeluju kao što je Mađarska.
"Ako dođe pomoć od EU, dobro je došla, ali da je Mađarska čekala EU ona bi danas imala problem sa migrantima koji imaju druge zapadnoevropske države", rekao je Pavić za "Sputnjik".
On je naveo da su mađarski primjer počele da primjenjuju Austrija, Hrvatska i Slovenija, tako da dolazi do nagomilavanja migranata u BiH, što, ocijenio je, postaje ozbiljan društveni, politički i ekonomski problem.
Kao glavnog krivca nastupajućeg talasa migranata Pavić vidi Tursku, i to ne samo zbog toga što je pustila migrante ka Evropi, već zato što je podsticala i umiješala se u građanski rat u Siriji na strani terorista.
"EU mora da upozori Tursku da pod pretnjom sankcija učini sve da migrante zadrži na svojoj teritoriji i pomogne njihovom vraćanju u Siriju", rekao je Pavić.
Predsjednik Instituta za strategiju i razvoj bezbjednosti Milan Pašanski, ocijenio je da je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan pažljivo odabrao trenutak kada će pustiti "najezdu" migranata ka Evropi, jer, između ostalog, idu izbori u Americi, pa je američki predsjednik Donald Tramp zauzet, a njemački kancelar Angela Merkel polako ali sigurno klizi sa političke scene.
Prema njegovim riječima, Erdogan želi da iznudi ucjenu EU, a pitanje je koliko je ona spremna za situaciju nadolazećeg talasa migranata.
"Formiranje neke vrste panevropskih snaga na granicama EU moglo bi da potraje, dok bi za to vreme zemlje koje su prve na udaru bile prebukirane izbeglicama", upozorio je Pašanski.
Nakon što je Erdogan donio odluku o propuštanju sirijskih izbjeglica, Evropa se nalazi pred krizom koja prijeti da uzdrma ne samo članice EU, već i ostale države starog kontinenta.
Za samo tri dana otkako je ova odluka donesena, Grčka je spriječila 20.000 nelegalnih ulazaka izbjeglica na svoju teritoriju, a EU je, dok se čeka vanredni sastanak ministara spoljnih poslova o pitanju situacije u Idlibu i migrantske krize, reagovala odlukom o slanju snaga na granicu Grčke sa Turskom zbog nadiranja migranata.
ŽUPLJANIN: RESURSI REGIONA NEDOVOLJNI, KLJUČ JE U EU
Dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu u Banjaluci Slobodan Župljanin izjavio je, sa druge strane, da resursi zemalja regiona neće biti dovoljni za rješavanje nadolazećeg problema koji donosi očekivano drastično povećanje priliva migranata, te da bez aktivnog učešća EU ovaj problem neće biti moguće riješiti.
"Ako se ostvare procjene i u jednom danu u BiH uđe 10.000 migranata, to niko više ne može kontrolisati i niko ne zna kakav će ishod biti posmatrano sa svih aspekata - bezbjednosnog, zdravstvenog, socijalnog i bilo kojeg drugog. U BiH nema kapaciteta koji mogu da prihvate toliki broj ljudi i da ih zbrinu na odgovarajući način i za mali broj dana, a posebno na duži period jer nikome nije jasno koliko se migranti mogu zadržati", rekao je Župljanin Srni.
On je rekao da vlast na nivou BiH mora da se osvijesti i ozbiljno pristupi rješavanju problema.
"Ukoliko ovaj problem želimo svesti u okvire podnošljivog, onda nema vremena za čekanje i moraju se hitno utvrđivati programi mjera i preduzimati operativne akcije. Prije toga je neophodno postići dogovor zemalja regiona, ali ključ je u EU. Bez aktivnog učešća EU ovaj problem neće biti moguće riješiti", ocijenio je Župljanin.
Prema njegovim riječima, porazno je da je iz Ministarstva bezbjednosti u Savjetu ministara poručeno da nemaju rješenje za dostignuti stepen migrantske krize.
"Od njih se očekuje da budu kreativni i operativni i da traže rješenja. Bez rješenja koje će biti predloženo sa nivoa BiH nije moguće ući u rješavanje problema migrantske krize", ukazao je Župljanin.
On je ocijenio da je veoma izražen cinizam EU koja zatvara svoje granice i ne dozvoljava ulazak migranata, osim u južnom dijelu odakle oni ulaze u balkanske zemlje.
"Na jugu ih propuštaju, a onda se između balkanskih zemalja i EU pravi nepremostiva granica. Hrvatska je samo u posljednjih godinu dana uložila desetine miliona evra u ojačavanje granice kako bi spriječila ulazak migranata u EU", naglasio je Župljanin.
On je podsjetio da većina migranata nema namjeru da ostane u BiH, već želi da ide u EU.
"Kako onda shvatiti poruke iz EU da treba više solidarnosti? Ako treba više solidarnosti onda na to treba pozvati evropske zemlje jer su one mnogo sposobnije da to obezbijede. Nalazimo se pred nepremostivim problemom i sigurno je da nijedna zemlja u regionu taj problem neće moći riješiti sama i da će biti potrebno pronalaženje zajedničkog odgovora. Mora postojati viši nivo saradnje između zemalja u regionu", smatra Župljanin.
On je rekao da nije srećan što su se obistinile prognoze da će na proljeće migrantska kriza eskalirati i da će doći do velikih problema.
"Pitanje je koliko sada BiH, sve i da hoće, može da uradi da ovu krizu stavi pod kontrolu? Nadležni, ne samo u BiH, nisu u protekle četiri godine praktično ništa uradili i nisu ozbiljno shvatili upozorenja da je potrebno tražiti adekvatan odgovor na pojačan nivo migrantske krize koji smo dočekali. Protraćene su četiri godine u prepucavanju o tome ko je odgovoran, a jasno je da je zakonska nadležnost za rješavanje problema migrantske krize locirana na nivo BiH", rekao je Župljanin.
Niko ne kaže, dodao je on, da entiteti i drugi nivoi vlasti nemaju određeni stepen odgovornosti, ali je nivo BiH najodgovorniji za pronalaženje rješenja.
"Problem je potcjenjivan, glava je 'zabijana u pijesak', a požar je gašen tako što se dijelio novac koji je stizao od EU ili iz drugih izvora. Znalo se da to neće biti trajno rješenje. Više puta smo upozoravali na neprihvatljivu praksu da je BiH jedina zemlja u regionu koja sprečava izlazak migranata iz BiH, a nije sposobna da spriječi ilegalan ulazak migranata na svoju teritoriju", naglasio je Župljanin.