Potpredsjednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj Saša Milošević izjavio je danas da je akcija hrvatske vojske i policije "Oluja" istovremeno legitimna i kriminalna, oslobađajuća, ali i da je etničko čišćenje.
"Pred nama je vrijeme u kojem tek treba da vidimo hoće li doći do istinske promjene u politikama sjećanja", istakao je Milošević na debati u organizaciji "Dokumente".
On smatra da bi sa hrvatske strane manifestacijama kojima se obilježava "Oluja", osim slavlja, trebalo dodati suze i žaljenje za ubijenim srpskim civilima, a sa srpske strane prihvatiti činjenicu da je "Oluja", osim egzodusa, bila i "legitimna akcija hrvatske vojske kojom je oslobođena trećina okupirane teritorije", prenio je portal "Indeks".
"U dijaboličnom odnosu prema `Oluji`, iz moje perspektive, potrebno je oponirati prevladavajućem narativu i jasno reći kako je `Oluja` istovremeno legitimna i kriminalna, oslobađajuća, ali i etničko čišćenje", poručio je Milošević.
Novinar nedjeljnika "Novosti" Jerko Bakotin govorio je o primjeru zločina u Dvoru na Uni u avgustu 1995. godine kao primjeru događaja o kojem i danas postoje različite interpretacije o tome ko su počinioci.
Učesnici debate su istakli važnost nastavka kritičkog suočavanja sa prošlošću sa jedne strane, te izražavanje empatije prema žrtvama sa druge strane, kao važnih elemenata izgradnje kulture sjećanja, odnosno preduslova dugoročne izgradnje mira.
Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja" iz svojih domova protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine operaciju "Oluja" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je "Oluja" imala sve karakteristike genocida.