Prethodne sedmice obišli smo nekoliko mjesta u sjeverno-zapadnoj Hercegovini, a tom prilikom posjetili smo franjevačke muzeje i galerije u Livnu i Tomislavgradu. Tu smo mogli da vidimo mnoštvo veoma zanimljivih eksponata...
U Franjevačkom muzeju i galeriji u Livnu nalazi se najinteresantniji i najvrijedniji eksponat od viđenih, a radi se posmrtnim ostacima nomada stari preko 3.500 godina (takozvanog "Kuprešaka"), pronađeni u Pustopolju u Kupreškom polju 80-ih godina prošlog vijeka.
Riječ je o posmrtnim ostacima starijeg čovjeka, koji je nakon smrti umotan u vunenu tkaninu i sahranjen u drvenim sankama. Prilikom pronalaska njegovo tijelo i tkanina bili su u izuzetno očuvanom stanju, ali su se zbog nagle promjene mikroklimatskih uslova jako brzo raspali.
Međutim, drvene sanke stare tri i po milenijuma, i pored toga što uopšte nisu restauirane niti podvrgnute nekom procesu zaštite, i dan danas su veoma očuvane! Pored drvenih sanki, u muzeju u Livnu izloženi su posmrtni ostaci ovog, svojevrsnog "prabosanca", kao i djelići vunene tkanine u koju je bio umotan. Ta tkanina ujedno je i najstarija vunena tkanina pronađena u Evropi!
U Franjevačkom muzeju i galeriji u Livnu, uz bogatu arheološku, etnografsku, sakralnu, umjetničku, numizmatičku, filatelističku i zbirku starog oružja, prepoznatljiva je biblioteka sa starim knjigama. Ona posjeduje preko 2.300 knjiga nastalih od 1500. do 1900. godine. Tu su dvije inkunabule, originalni glagoljski misali iz 17. i 18. vijeka, kao i mnoštvo djela franjevaca napisanih - na ćirilici!
Između ostalih, izložen je ćirilički molitvenik fra Matije Divkovića "Nauk karstianski" nastao u Veneciji 1611. godine...
Nakon Livna otputovali smo do Tomislavgrada (nekadašnje Duvno), mjesta koje se nalazi na 900 metara nadmorske visine. U tamošnjem muzeju u okviru Franjevačkog samostana, pored jako interesantnih zbirki, izloženi su i ostaci "duvanjskog praslona", životinje koja je izumrla prije 20-ak miliona godina.
Naime, na lokalitetu kamenoloma Cebara kod Tomislavgrada u martu 2013. godine pronađeno je mnoštvo prastarih životinjskih ostataka, a naknadnim analizama paleontologa iz Zagreba i Beča utvrđeno je da se radi o kosturu praslona "gomphotheriuma". Radi se o veoma vrijednom nalazu, jer na svijetu postoji tek pet sličnih nalazišta u Aziji i Americi, a samo jedno u Evropi - kod Minhena.
Ovaj praslon mogao da naraste do tri metra visine i osam dužine, a jedna od osnovnih karakteristika bile su mu velike kljove, dugačke otprilike kao i njegovo tijelo. Vrijednost nalazišta u Tomislavgradu je i u tome što su pronađene kosti praslona triju naraštaja - starijeg, mlađeg i najmlađeg.
U umjetničkoj galeriji Franjevačkog samostana u Tomislavgradu posjetioci mogu da pogledaju takođe veoma interesantne eksponate, a centralno mjesto zauzima drveni kip za koga bi posjetioci, recimo iz Banjaluke, "na prvu" možda pomislili da se radi o Svetom Savi ili nekom drugom pravoslavnom svecu. Ipak, u pitanju je kip franjevačkog sveštenika sv. Nikole Tavelića koji je živio u 14. vijeku.
Interesantnu priču o ovom eksponatu ispričao nam je gvardijan samostana fra Sreten Ćurčić:
"Fratri su prije nekih godina naručili od Ivana Križanca, akademskog slikara iz Vinkovaca, kip sv. Nikole Tavelića. Međutim, kada je kip stigao, nikako im se nije svidio, zbog ispružena tri prsta koja su ih asocirala na Srbe, pa su kip smjesta bacili... I on je stajao u nekom kršu i prašini godinama, sve dok ga se akademski kipar Ilija Skočibušić nije sjetio, izvukao iz smeća, i prepoznavši vrijednost djela, stavio na centralno mjesto u galeriji..."
Cijelu reportažu sa našeg putovanja u Bugojno, Tomislavgrad, Kupres i Livno pročitajte OVDJE.
Inicijativa "Odmori u BiH" pokrenuta je sa ciljem da motiviše stanovnike BiH da u godini kada je pandemija zatvorila granice, istraže ljepote sopstvene zemlje.U okviru inicijative pokrenuta je i web platforma na adresi www.odmoriubih.ba, koja promoviše turističke potencijale Bosne i Hercegovine i nudi mogućnost kupovine ponuda za odmor u BiH.