Kako hrana koju jedemo za doručak utiče na našu privlačnost?
Da li ono što jedemo utiče na naš fizički izgled. Svakako, pogotovo ako ne vodimo računa o količini hrane koju unosimo, te se kalorije i masnoća gomilaju. Tada je naša kilaža na udaru, samim tim i izgled tijela. Ali, šta se dešava sa našom privlačnošću?
Nedavna francuska studija otkrila je da hrana koju jedemo za doručak, potencijalno određuje koliko smo privlačni drugima. Prema njihovim rezultatima, količina rafinisanih ugljenih hidrata koju neko jede, povezana je s nižom privlačnošću lica prema ocjenama suprotnog pola, prenosi "Independent".
U istraživanju u kojem je učestvovalo 104 Francuza i Francuskinja, istraživači su nekima od njih dali doručak s visokim glikemijskim indeksom, dok su drugi dobili doručak s niskim glikemijskim indeksom. Fotografirali su ih dva sata nakon jela i zamolili ostale da ocijene privlačnost njihovih lica. Osobe koje su jele više rafinisanih ugljenih hidrata, hranu s visokim glikemijskim indeksom dobile su niže ocjene privlačnosti lica od strane oba pola. Takva ishrana inače je povezana s povećanim nivoom šećera u krvi.
Rafinisani ugljeni hidrati uključuju hranu koja je najčešće prerađena na način tako da gubi veliki dio nutritivne vrijednosti, poput bijelog brašna, šećera i sastojaka u grickalicama. Ona uključuje popularna jela za doručak kao što je bijeli hleb, peciva, određene žitarice, vafle, palačinke i poslastice poput kolača ili mafina. Istraživanje takođe otkriva da je hronično konzumiranje rafinisanih ugljenih hidrata tokom doručka i među dva obroka takođe povezana s nižim ocjenama privlačnosti, bez obzira na faktore kao što su BMI (indeks tjelesne mase) i starosno doba. Konzumiranje hrane s niskim glikemijskim indeksom kao što su voće, jogurt, orašasti plodovi i jaja, bili su povezana s višim ocjenama privlačnosti.
"Čini se da na privlačnost lica, važan uzročnik društvenih interakcija, djeluje neposredna i hronična konzumacija rafinisanih uglejnih hidrata kod muškaraca i žena", istakla je za "Plos One" žurnal, Amanda Vizin sa Univerziteta Montpeljer u Francuskoj.
(MONDO)