Nekoliko Diznijevih crtaća ukinuto zbog rasizma i predrasuda, evo šta o tome misle psiholog i pisac!
Crtani filmovi na kojima su nešto starije generacije odrasle, navodno loše utiču na današnju djecu – zbog toga je sve više cenzure u ovim sadržajima za najmlađe.
Nešto ranije je kompanija HBO Max riješila da zabrani prikazivanje vatreog oružja, pa Elmer sada lovi Duška Dugouška bez puške.
Sada je platforma Dizni plus ukinula Petra Pana, Mačke iz visokog društva, Mazu i Lunju zbog rasizma, a Knjigu o džungli i Damba zbog pogreškog predstavljanja manjina.
Gostujući u Jutarnjem programu na TV Prva, pisac Muharem Bazdulj iznio je svoj stav o ovoj temi.
"Meni to zvuči malo intencirano, ali to je vjerovartno posljedica ovih nekih političkih događaja. Vrlo često razne kompanije u prvih mah reaguju pretjerano, ali možda će vremenom da dođe do kompromisne situacije".
On se osvrnuo i na bajke i crtaće koje su gledale i čitale starije generacije, a u kojima, recimo, vuk jede djecu.
"Vrlo često pomislim, sve bajke koje smo čitali i koje su nam pričali su pune stvari koje, ako pogledate danas, zvuče možda čak i ako nisu pune stereotipa, imate neku okrtunost vrlo često – vuk koji jede djecu ili šta god. Na neki način čini mi se da ovakve odluke jesu u tom smislu zaista preterane. Jasno mi je da je teško da u sadržaju koji je namenjen maloj djeci stavite neku vrstu ograde i to smjestite u neki kontekst, djeca ne razumiju kontekst. Ali baš zato, pitanje je da li oni će u Vrani prepoznati da je to neki crnac ili da je riječ crvenokožac u tom smislu pogrdna. Mislim da je ovo jedna reakcija na političku atmosferu u SAD prvenestveno, ali da ta prva reakcija ne mora da znači da će to da bude na snazi za pet ili deset godina".
Psiholog Goran Tomin kaže da se plaši da će cenzura u crtaćima biti sve ekstremnija.
"Ovde je pitanje uvredljivosti, ja mislim da je uvredljivost u oku posmatrača. Da li će neko da se uvrijedi ili će da prihvati šalu na sopstveni račun zavisi od mnogo faktora, prije svega od njegove ličnosti. Ne možemo s jedne strane imati nekakvu slobodu koja podrazumijeva pa i neki rasistički vic, a da s druge strane imamo prijetnju da će neko biti uvređen. Onda nikad ništa nećemo kazati jer će neko uvijek biti uvrijeđen, tako da se ja slažem da je to pretjerivanje. S druge strane, to je odraz vremena. Kada smo odrastali, mi nismo to tako pojmili, kao nekakav rasizam. I ako ćemo tako, šta ćemo onda raditi sa filmovima Kventina Tarantina ili Skorsezea, Kjubrika, koliko tamo ima nasilja? Mi smo gledali Tomija i Džerija, sa nasiljem, slušali bajke koje su izrazito brutalne kada smo bili mali i nakon toga smo slatko zaspali".
Psiholog dodaje i da je Dizni posebno zanimljiv teoretičarima zavjere, pa su zbog toga i ovi crtaći na meti kritika.
"Stvar je konteksta, vremena, istorije, stvar je onoga što je danas, zbog neke političke korektnosti postalo opresivno na neki način. S druge strane, Dizni je uvijek jako zanimljiv teoretičarima zavjere. Oni obožavaju da se bave likom Volta Diznija, ali i njegovim crtaćima koji nas navodno programiraju na nešto, koji predstavljaju nekakve skrivene poruke koje će nama da usade nešto... To nema nikakve veze sa pameću. Postoje subliminalne poruke, ali dokazano je da one mogu da naprave od nas nešto samo ako mi to već imamo – na primjer, ako vi idete ulicom i jako ste žedni, prije ćete vidjeti recimo reklamu za koka-kolu, ali nećete postati rasista, seksista i ostalo ako gledate tzv. subliminalne poruke u Diznijevim crtaćima".
(MONDO)