Stil

Abebe Bikila - bosonogi šamipon koji je oduševio svijet

Autor Siniša Stanić

Na današnji dan, 10. septembra 1960. godine, Etopljanin Abebe Bikila osvojio je zlatnu medalju na OI u Rimu u maratonu, i to bos! Ovo je priča o njemu...

Izvor: Printscreen

Prvi Etiopljanin koji je osvojio zlato na Olimpijskim igrama, rođen je 7. avgusta 1932. godine. Bio je porijeklom seljak iz unutrašnjosti, a u prijestonici je 1952. godine primljen u Pješadijski puk Carske garde, od kada je počeo da trči po 20 kilometara dnevno. Šveđanin Oni Niskanen, trener u Gardi, počeo je da ga uvježbava za maraton.

Na prvenstvu oružanih snaga Etiopije, i svom prvom maratonu, stigao je drugi. Jula 1960. godine pobijedio je na maratonu u Adis Abebi, prešavši stazu za dva sata, 21 minut i 23 sekunde, što je bilo brže od olimpijskog rekorda "češke lokomotive" Emila Zatopeka.

Možda će vas zanimati

Niskanen je nakon toga Bikilu prijavio za OI u Rimu. Tamo je kupio nove patike, ali su mu napravile takve plikove da ih je izuo i potrčao bos. Trka je počela kasno popodne, na Kapitolskom brežuljku. Između petog i dvadesetog kilometra vođstvo u trci se mijenjalo, ali je od 25. kilometra trku preuzeo Bikila i u posljednjih 500 metara krenuo u sprint. U jesenjoj polutami Apijski put iz vremena Rimske republike bakljama su osvjetljavali italijanski vojnici. Bikila je na cilj stigao za dva sata, 15 minuta i 41 sekundu.

Vrativši se u Etiopiju dobio je orden od Hajla Selasija, unapređenje u gardi i folksvagen "bubu", koji nije znao da vozi, pa su mu dodijelili i vozača.

Pripremajući se četiri godine kasnije za Olimpijske igre u Tokiju, mjesec dana prije odlaska morao je na operaciju slijepog crijeva. Čim je ponovo stao na noge, krišom je počeo da trčakara noću, u krugu bolnice. Trku na OI okončao je novim svjetskim rekordom od dva sata i 12 minuta, sam na olimpijskom stadionu, na oduševljenje 75.000 gledalaca. Drugoplasiranom Britancu Bejzilu Hitliju uši su još četiri minuta parale ovacije Etiopljaninu dok se on tek približavao cilju...

Abebe Bikila umro je 1973. godine od izliva krvi u mozak, kao posljedica saobraćajne nesreće koju je doživio četiri godine ranije. Najvećeg sportistu Etiopije ispratilo je na vječni počinak, uz državne i vojne počasti, oko 65.000 ljudi, uključujući i cara Hajla Selasija, piše "Politikin zabavnik".

Tagovi