Štitna žlijezda pomaže organizmu da ostane u ravnoteži i balansu, te štiti i upozorava tijelo kada da uspori kako ne bi sagorjeli u svakodnevnom stresu.
Kada reagovati na znakove koje šalje štitna žlijezda i kako prepoznati signale za uzbunu govori dr Sonja Zarač Bobić, specijalista nuklearne medicine.
Šta je endokrini sistem i šta je štitna žlijezda?
Endokrini sistem je sistem žlijezda sa unutrašnjim lučenjem koje luče svoje produkte (hormone) direktno u krvotok i na taj način utiču na brojne metaboličke funkcije organizma. Štitna žlijezda je najveća endokrina žlijezda u ljudskom organizmu, specifičnog izgleda u obliku leptira, koja se nalazi u donjem, prednjem dijelu vrata. Funkcioniše pod uticajem hipofize i hipotalamusa (centara u mozgu), a preko hormona koje luči reguliše mnogobrojne organe i organske sisteme.
Zašto je štitna žlijezda važna i šta ona reguliše?
Hormoni štitne žlijezde direktno utiču na rad skoro svake naše ćelije. U pitanju su hormoni tiroksin T4, trijodtironin T3 i kalcitonin.
Hormoni štitne žlijezde su veoma značajni za pravilan metabolizam, jer pospješuju stvaranje toplote, podstiču sintezu proteina, stimulišu razgradnju masti, utiču na nivo šećera i rad srca. Ovi hormoni podstiču budnost, sposobnost učenja i pamćenja, te doprinose seksualnoj funkciji kod oba pola, kao i održavanju trudnoće. Ključni su za razvoj nervnog sistema u fetalnom periodu i utiču na pravilan rast i razvoj fetusa i djece.
Koji su poremećaji rada štitne žlijezde?
Najčešći oblici poremećaja rada štitne žlijezde su: usporen rad, odnosno hipotireoza i ubrzan rad ili hipertireoza, upale štitne žlijezde (akutna upala, subakutna upala ili De Quervain tireoiditis i hronična upala ili Hashimoto tireoiditis), gušavost sa i bez čvorova štitne žlijezde(struma i struma multinodosa), te benigni i maligni tumori štitne žlijezde, kao i rijetke metastaze drugih karcinoma u štitnoj žlijezdi / sekundarni depoziti.
Koji su najčešći simptomi koji prate hipotireozu?
Hipotireoza je poremećaj metabolizma uzrokovan smanjenjem količine hormona štitne žlijezde u tijelu koji se ispoljava brojnim simptomima, a svi simptomi posljedica su smanjenog metabolizma. Bolesnici se žale na umor, pospanost, bezvoljnost, dobijaju na tjelesnoj težini, usporeni su, usporenog toka misli sa stalnim osjećajem hladnoće. Često se javljaju zatvori, koža postaje blijeda, suva i perutava, a u težim slučajevima javljaju se edemi (otoci) i poremećaj rada srca. Nokti su lomljivi, kosa je suva, teško se češlja, izmjenjenog kvaliteta, glas je promukao zbog edema glasnih žica, razvija se nagluvost, dolazi do poremećaja menstrualnog ciklusa (izostaje ovulacija kod žena), te se javlja sterilnost i kod muškaraca i žena. Posebno je opasno što se ovi simptomi kod Hashimoto tiroiditisa postepeno razvijaju, tako da se bolesnici često na njih naviknu i tako mnogi simptomi ostaju neprepoznati do uznapredovalog stadijuma bolesti. Važno je napomenuti da dobar dio bolesnika nema neke izražene tegobe, te se kod njih hipotireoza slučajno otkrije.
Od čega se sastoji kompletan pregled štitne žlijezde?
Kompletan pregled štitne žlijezde započinje razgovorom sa ljekarom (uzimanje anamnestičkih podataka), zatim palpacijom vrata, analiziranje laboratorijskih nalaza (hormona štitne žlijezde), ultrazvučnog pregleda štitne žlijezde. U posebnim indikacijama radi se punkcija štitne žlijezde i druge dostupne dijagnostičke metode (scintigrafija štitne žlijezde).
Kako sami možemo uticati na bolji rad štitne žlijezde?
Veoma je važno shvatiti vlastitu odgovornost za svoje zdravlje i prihvatiti da možete uticati na njega. Provodite vrijeme sa ljudima koji vas motivišu, koji vam donose pozitivnu energiju i opuštaju vas. Jedite raznovrsno, uravnoteženo i jednostavno pazite šta unosite u svoje tijelo, jer tijelo pamti.
Uvrstite u svakodnevnu rutinu neku fizičku aktivnost (fitness, trening u teretani, trčanje, pilates ili nešto potpuno drugačije). To može biti i brza šetnja ili plivanje. Bilo kakva aktivnost koja može pozitivno uticati na vaše zdravlje pozitivno će uticati i na štitnjaču. Preporučuje se aktivnost ujutro ili prijepodne, ali aktivnost bilo kada u toku dana jeste bolja od nikakve aktivnosti. Od velike važnosti za štitnjaču je kvalitetan san i zato je bitno da spavate barem sedam sati.
Kontrolišite štitnjaču vađenjem hormona koje će pregledati doktor specijalista i uradite ultrazvuk štitnjače. Redovne kontrole su veoma važne, jer je rana dijagnoza ključna za balans i oporavak. Ako štitnjača dugo vremena ne radi pravilno, biće teže liječiti je i zato reagujte na svaki znak i signal koji vam šalje. Volite sebe i tako će vaše tijelo voljeti i štititi vas!
Koliki je značaj dodataka ishrani za zdravlje štitne žlijezde?
Kod hipotireoze, subkliničke hipotireoze i Hashimoto tireoiditisa potrebno je na vrijeme otkriti nutritivni deficit, te se preporučuje, uz paletu hormona, određivanje nivoa vitamina D, vitamina B12, nivoa željeza i feritina, zatim prolaktin i lipidni status. Dodaci ishrani poput selena, joda i B kompleksa doprinose boljem radu štitne žlijezde.
Jod je potreban za normalan rad štitne žlijezde, kao i za izgradnju hormona štitnjače. Selen ima esencijalnu ulogu u konverziji hormona T4 u T3 (aktivni oblik hormona), tako da će ozbiljan nedostatak selena biti praćen smanjenjem T3, vodeći ka simptomima hipotireoze. Kompleksi B vitamina smanjuju osjećaj umora i iscrpljenosti organizma i doprinose održavanju normalnog energetskog metabolizma.
Mio-inozitol je neposredno uključen u djelovanje tireo-stimulirajućeg hormona (TSH), a doprinosi očuvanju emocionalnog i mentalnog zdravlja te mirnog sna. Njegov deficit u ishrani, kao i pogoršanje stanja štitne žlezde, mogu biti uzrok anksioznih simptoma. Neravnoteža šećera u krvi takođe može biti uzrok Hashimoto tireoiditisa i anksioznosti. Otkriveno je da mio-inozitol pomaže u otklanjanju ovih simptoma.
Svojim pacijentima često preporučujem preparat Tirostar, jer sadrži sve pomenute sastojke koji pozitivno djeluju na rad štitne žlijezde. Međutim, od velike važnosti je da se isprate efekti ne samo lijekova nego i dodataka ishrani, te da se oni uvode pod nadzorom ljekara koji će pratiti vrijednosti hormona i prilagoditi terapiju svakom pojedinačnom pacijentu.