Ispostavilo se da će se između 2022. i 2050. prosječan životni vijek povećati za nekoliko godina, ali postoji problem.
Naučnici imaju dvije vijesti za čovečanstvo, dobru i lošu. Počnimo sa dobrom. Ispostavilo se da će se između 2022. i 2050. prosječan životni vijek povećati za nekoliko godina, a to će uticati na oba pola, iako će muškarci proći nešto bolje. Loša vijest je da će ljudi živjeti duže, ali u lošijem zdravlju.
Duži, ne nužno zdraviji život
Prema medicinskom časopisu The Lancet, očekivani životni vijek ljudi će se povećati za 4,9 godina za muškarce i 4,2 godine za žene. To će se desiti bez obzira na nepovoljne spoljne faktore. Ljudi će živjeti duže, ali ne nužno i zdravije. Trend dužeg života biće najuočljiviji u zemljama u kojima je očekivani životni vek ranije bio manji. "Povećanje" će biti uzrokovano prije svega povećanom prevencijom kardiovaskularnih bolesti i edukacije o ishrani.
Zapažanja koja proizilaze iz istraživanja sprovedenog u 204 zemlje sugerišu da će se u narednoj generaciji incidencija nezaraznih bolesti (kao što su kardiovaskularne bolesti, rak, hronična opstruktivna bolest pluća i dijabetes) povećati i da će one, za razliku od zaraznih bolesti, biti glavni uzrok. Izloženost faktorima rizika kao što su gojaznost, hipertenzija, pušenje i nezdrava ishrana će se takođe povećati. Više ljudi će živeti duže, ali sa više godina lošeg zdravlja.
Prema nalazima naučnika, globalni životni vijek će se povećati sa 73,6 u 2022. na 78,1 godinu u 2050. (tj. u prosjeku za 4,5 godina). Međutim, očekivani životni vijek u dobrom zdravlju tokom ovog perioda će se malo promeniti (za 2,6 godina) sa 64,8 godina u 2022. na 67,4 godine u 2050. godini. Ova predviđanja su zasnovana na rezultatima ogromne studije o globalnom teretu bolesti 2021, koja je pokazala da se broj godina izgubljenih zbog lošeg zdravlja povećao za čak 50 odsto od 2000. godine.
Istraživači vjeruju da sada možemo da preduzmemo korake koji će značajno uticati na budućnost globalnog zdravlja. Ideja je da ostanemo ispred rastućih metaboličkih i dijetetskih faktora rizika, posebno onih koji se odnose na način života, kao što su visok šećer u krvi, visok indeks tjelesne mase i hipertenzija.
(MONDO/T.V.)