Stil

Ko je preležao koronu, ovo mora da zna! Virus razara organe, ali postoji nešto što možete da uradite

Autor mondo.rs

Postoje načini da povratimo naše zdravlje...

Izvor: Guliver/Getty images plus/iStock/chayakorn lotongkum

Kakve posljedice korona virus ostavlja po naše zdravlje, tema je koju još uvijek istražuje naučni svijet.

Ono što je prvo primjećeno jeste teško oštećenje pluća, koje se javljalo kod pacijenata sa težom kliničkom slikom. Funkcionisanje ovog organa u budućnosti, ozbiljno je dovedeno u pitanje...

A pogledajte kako izgledaju pluća osobe koja je inficirana koronom...

Evo kako izgledaju PLUĆA zaražena korona virusom!
Izvor: YouTube/MONDO

Takođe, osobe koje su iskusile gubitak čula ukusa i mirisa tokom infekcije virusom SAR-CoV-2, vrlo vjerovatno će na duže staze imati ovih poteškoća.

Gubitak mirisa i ukusa zbog virusa korona je prolaznog karaktera, ali može izazvati trajno oštećenje uha, izjavio je direktor Klinike za otorinolaringologiju (ORL) Kliničkog centra Srbije prof. dr Nenad Arsović.

Studija simptoma korona virusa pokazala je da je oko deset odsto onih koji su preležali kovid prijavilo da se nedjeljama kasnije osjeća umorno, neispavano i bezvoljno. Među simptomima koje su prijavili nakon bolesti su i ubrzan rad srca i bolovi u mišićima.

Još jedna od ozbiljnih negativnih posljedica jeste mozak.

"Virus napada moždano tkivo, oboljeli imaju blagu nestabilnost, zujanje u ušima, ima puno simptoma koji su iz ORL regije. Želimo da sve to sažmemo i vidimo šta je sve to virus oštetio na glavi i vratu. ORL pregledom provjeravamo sluzokožu nosa i grla, otoskopskim pregledom proveravamo i ušni kanal, bubnu opnu i dodatno audiometrom provjeravamo sluh pacijentima. Ono što još uzimamo kao parametar jesu lijekovi koje pacijenti uzimaju da vidimo da li možda nešto od lijekova pored virusa može da ošteti sluh", kaže prof. dr Dušan Milisavljević.

U najnovijoj studiji izraelskih naučnika, koju je objavio prestižni medicinski časopis Lanset, podsjeća se da je odranije poznato da se Parkinsonova bolest ili parkinsonizam može razviti nakon infekcija virusima poput gripa A, Epštajn-Barovog virusa (uzročnik infektivne mononukleoze, odnosno „bolesti poljupca“), varičele zoster (uzročnik ovčjih boginja i herpes zostera), virusa hepatitisa C, HIV, virusa japanskog encefalitisa ili virusa Zapadnog Nila, ali od ove godine i nakon infekcije kovidom 19.

Pregledi pokazuju i da kod mnogih bivših pacijenata postoje kardiovaskularni poremećaji, kao i dokazi miokarditisa i kardiomiopatija.

ŠTA POMAŽE?

Imunolog prof. dr Borislav Kamenov smatra da je rješenje imunitet.

"Kada se neko zarazi koronom, imuni sistem odigraće najvažniju ulogu. Pacijent prolazi bez posljedica ako ima dobar odgovor organizma, ali ako imamo hroničnog bolesnika, osobu načetog zdravlja, problemi se mogu javiti u drugom pravcu. Simptomi se pogoršavaju upravo iz razloga što je tokom borbe sa koronom imunski sistem dodatno oslabio," rekao je doktor koji je ispričao i da je veliki broj pacijenata, koji su hronični bolesnici, mnogo lakše preležali koronu zahvaljujući tome što su radili na jačanju imuniteta.

Britanski stručnjaci, pak ističu, da su kod oporavka prioritet odmor i umanjen stres. Uz jačanje opšteg stanja organizma, posebno imuniteta, unosa cinka koji "reparira" organizam, ovo su prvi koraci ka oporavku.