Laponija je tokom noći 15. marta bila počašćena pravim spektaklom zahvaljujući polarnoj svjetlosti koja je u različitim oblicima i bojama osvjetljavala nebo.
Zelena, žuta, bijela, ljubičasta i rjeđe crveni tonovi aurore borealis (sjeverne polarne svjetlosti) su se mogle vidjeti tokom cijele noći.
Polarnu svjetlost nad nebom finskog Rovaniemija na Arktičkom krugu, snimio je lokalni fotograf koji tvrdi da je ovo bio nabolji spektakl u ovoj godini.
Mart se generalno smatra jednim od najboljih mjeseci za posmatranje sjeverne svjetlosti i vjerovatno da će ovakvih zanimljivih slika biti zabilježeno i u nedjeljama koje dolaze.
Danas je poznato da auroru izazivaju elektroni koji su ubrzani naponom od 1.000 do 15.000 volti. Svjetlost nastaje kada se ti elektroni sudaraju sa atomima u gornjim slojevima atmosfere, obično na visinama 80 do 150 kilometara.
Aurore takođe mogu da se opaze u ultraljubičastom dijelu spektra, što se posebno dobro registruje iz svemira (ali ne i sa Zemlje jer atmosfera apsorbuje ultraljubičaste zrake). Svemirska sonda „Polar“ je registrovala auroru čak i u području iks-zraka.
Pojava polarne svjetlosti vezana je za magnetne oluje koje su opet povezane sa jedanaestogodišnjim ciklusom aktivnosti sunčevih pjega. Takođe je uočeno da do geomegnetnih bura najčešće dolazi u vrijeme ravnodnevice, dakle u rano proljeće ili jesen što je pomalo zagonetno jer aktivnost na polovima nema mnogo veze sa godišnjim dobima.
Aurora je opažena i na Jupiteru i Saturnu, planetama čija su magnetska polja mnogo snažnija od Zemljinog. Pokreće ih, kao i na Zemlji, Sunčev vjetar. Jupiterovi mejseci, posebno Io, takođe uzrokuju snažne aurore. Nedavno je polarna svjetlost otkrivena i na Marsu, mada se verovalo da zbog nedostatka jakog magnetskog polja to nije moguće.
Aurore koje su nastale kao rezultat velike geomagnetne oluje 28. avgusta i 2. septembra 1859. godine, međutim, smatraju se najspektakularnijim u novijoj zabilježenoj istoriji.
(RTS)