Zanimljivosti

Kako su se hranili Evropljani tokom ledenog doba? Naučnici iz crijeva izdvojili neočekivani mikroorganizam

Autor Haris Krhalić Izvor Eupravozato

Decenijama unazad Eci predstavlja vremensku mašinu za naučnike, koja im pruža uvide u različite prakse drevne Evrope.

Izvor: Shutterstock/lorenza62

Prije više od 5.000 godina, visoko u Alpima, umro je čovjek koji će milenijumima kasnije postati jedan od najpoznatijih i najproučavanijih drevnih ljudi evropske praistorije. Danas je poznat pod imenom Eci.

Njegovo savršeno konzervirano tijelo, naučnicima već decenijama otkriva kako su živjeli, putovali i hranili se ljudi bakarnog doba na evropskom tlu.

Uzorci iz crijeva

Naučnici su uspjeli iz uzoraka Ecijevog digestivnog trakta da izdvoje i uzgoje drevne sojeve kvasaca. Još neobičnije, pokazalo se da su ti mikroorganizmi i dalje sposobni za fermentaciju, proces koji je vijekovima bio osnova proizvodnje hljeba, piva i vina.

Rezultat nije bio samo naučni eksperiment već i svojevrsno putovanje kroz vrijeme. Drevni kvasci proizveli su tijesto sa specifičnim aromama i osobinama koje se razlikuju od onih koje stvaraju savremeni industrijski sojevi.

"Uspjelo je", rekao je za Lajv sajens Mohamed Sarhan, mikrobiolog sa Instituta za proučavanje mumija u Bolcanu, Italija, i vodeći autor studije, a prenio RTS.

"Tijesto je bilo veoma, veoma dobro", dodao je Sarhan, i istakao da bi ovi mikroorganizmi u budućnosti mogli da budu kultivisani za potrebe proizvodnje hljeba ili piva.

Drevni mikrobiom

Arheolozi su decenijama unazad najčešće proučavali oruđe, odjeću ili ljudske ostatke, ali njima sve veću pažnju privlači i drevni mikrobiom. Upravo takvi mikroskopski tragovi otkrivaju im detalje o ishrani, načinu pripreme hrane i svakodnevnim navikama davno nestalih zajednica.

Eci je i ranije pomijerao granice znanja o praistoriji. Analize njegovog želuca pokazale su šta je jeo neposredno prije smrti, genetska istraživanja otkrila su detalje o njegovom poreklu i izgledu, a sada su na red došli i njegovi okom nevidljivi saputnici.

Na prvi pogled, priča o drevnom kvascu možda djeluje kao neobična kulinarska zanimljivost. Ali za naučnike ona predstavlja mnogo više od toga. Svaki uspješno oživljeni mikroorganizam otvara prozor u svijet koji je nestao prije nekoliko milenijuma i pomaže naučnicima danas da razumiju procese koji su se nekada odvijali.

(EUpravo zato/RTS)